TAŠLIHAN

Tašlihan predstavlja najveći han izgrađen u Sarajevu.Njegov pravi naziv je Gazi Husrev-begov karavansaraj, ali zbog kamena kojim je građen,Sarajlije su ga prozvale Tašlihan(tašli- kamen).O tome koliko je bio važan za Gazi Husrev-bega, govori i činjenica da je za gradnju tražio majstore iz Dubrovnika.

Gazi Husrev-beg je izgubio život 1541.godine u Crnoj Gori tako da se ovaj han ne nalazi u njegovoj vakufnami,jer je završen tek 1543.godine, ali je poznato da je izgrađen njegovim sredstvima i prema njegovoj naredbi te se smatra njegovom zaostavštinom.

Imao je skoro 20 soba,u koje je moglo stati tridesetak ljudi.Nalazile su se na drugom spratu,dok su na prvom spratu bili smješteni konji.Njegova specifičnost bila je što se u sredini dvorišta ili atrija nalazio šedrvan, iznad kojeg je bila džamija za sve goste koji nisu išli u Begovu ili neku drugu džamiju.

-U stara vremena, na tom mjestu se trgovalo robama iz cijelog Osmanskog carstva, što potvrđuje i Mula-Mustafa Bašeskija, koji je zapisao da  se jednom karavan pružao od Kozije ćuprije pa sve do Tašlihana.On je bio svratište za trgovce iz cijelog Osmanskog carstva.Poznato je da je han i s Gazi Husrev-begovim bezistanom bio povezan vratima,čiji se ostaci vide i danas na zidinama-kaže Mufid Garibija,poznati arhitekt i poznavalac historije Sarajeva.

Više puta je gorio, a potpuno je srušen 1912.godine.Tada su stare Sarajlije i trgovci konjima vukli kamenje s ruševina kako bi ih ugradili u svoje kuće,toliko im je on bio vrijedan.

O njegovom značaju,najbolje govore brojne fotografije turista pored ostataka nekada najvećeg hana u Sarajevu, a i to što se na svjetski popularnoj internet-stranici www. Tripadvisor.com nalazi baš Tašlihan kao jedna od znamenitosti koje se moraju obavezno posjetiti prilikom dolaska u Sarajevo.

Sarajevski Tašlihan proglašen je 2007. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a nedavno je buru u javnosti izazvala informacija da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odobrila gradnju nad njegovim ostacima!!!

Kada je građen hotel „Evropa“ prema projektu Karla Paržika,namjerno je ostavljen slobodan dio gdje se han nalazio da bi se mogao ponovo napraviti.Ali,zbog slabosti Islamske zajednice u tom periodu,nikada nije urađen, a skroz je zatrpan u vrijeme stare Jugoslavije- navodi Garibija.

 

Izvor:Avaz(N.Katica)

 

1940 Posjeta 1 Posjeta danas