Vrijeme je košćela

Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page
Bere li ih igdje iko? Jede li ih iko? U nekim krajevima šereti su ih nakada nazivali „holz-bombone“, drvene bombone, okolo slatke, a u sredini drvo (špica). Nekih davnih godine bilo je zabranjeno donositi košćele u školu, a neki su zbog neposlušnisti odmah u septembru fasovali ukor direktora i vladanje jedan. Što je to tako bilo, sad se ne mogu sjetiti, ali znam da bi učiteljica znala ponekad proći razredom i gledati u ispružene dlanove đaka. Oni koji su brali košćele imali su žute dlanove, slično kao kad se beru orasi.
Košćela raste na Mediteranu, u Indiji, Iranu,Afganistanu, a kod Turkmena, vjerovali ili ne, uživa čak i status svetog drveta. Na Bliskom Istoku plod košćele i kuhaju, a čaj od njenog lišća i plodova koriste u liječenju želučanih problema i grčeva (kolika), pa čak i kod preobilnih menstrualnih krvarenja. Od kore stabla košćele u tim krajevima se svojevremeno proizvodila žuta boja, a od tvrdog i izdržljivog drveta izrađivano je pokućstvo. U Dalmaciji se od rakije i košćela pravi i neka vrsta košćela-likera. Često je sađena po grobljima i haremima. Po ovoj biljci koja voli pjeskovita i suha tla dobili su ime mnogi toponimi širom Hercegovine. Košćela inače pripada porodici brijestova, a ono australis u njenom latinskom nazivu nema nikakve veze s Australijom nego označava biljku koja raste u južnim krajevima.
Uz ovaj prilog i jedna slika za sjećanje: Mostarska košćela u Fejićevoj ulici nekada, kod Roznamedžijine džamije, ili jednostavnije, Česma pod košćelom, onako, kako mnogi još uvijek kažu.
Za ilustraciju, još jedan interesantan tekst, objavljen u Dubrovačkom listu.
Pokraj nje često prolazimo, a da ju niti ne primjetimo – sa svojih u prosjeku 20 metara visine, nalazi se visoko iznad ekrana naših mobitela i naših glava, te se nekako niti ne obaziremo na nju. Radi se o košćeli, vrijednom drvetu koje krasi i naš kraj.
Jednostavnog, neki bi rekli možda i bezličnog, lišća i sitnih plodova, koji s vremenom pocrne, košćela ima više vrlina nego mana. Upravo su njezini plodovi, koštunice veličine do jednog centimetra, osim kao hrana za ptice, popularni i među ljudima. Slatkog okusa, plod se može pojesti ili sirov ili skuhan. Pomaže kod grčeva, ‘ženskih boljki’, a uvarak je dobar za probleme probavnog trakta. Košćela nam stiže iz Indije, a popularna je osobito na Bliskom istoku.
Ne može rasti u sjeni, a naša klima joj jako godi. Možda zato daje izvrstan hlad i osvježenje od vrućina! Sadi se kao ukrasna biljka, jer je jedna od njezinih specifičnosti to što je izrazito otporna na onečišćenje zraka, a i dugo živi. Njezino drvo obožavaju majstori – naime, već dugo vremena poznata je kao tvrdo, podatno i izdržljivo drvo, te su se tako od nje najčešće izrađivali štapovi za hodanje.
Iz jednog od opisa košćele, navodi se i citat Ivana Šugara u ‘Hrvatskom biljnom imenoslovu’ za mnoštvo imena ove vrijedne vrste, pa se tako naziva: balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola.
O tome koliko je košćela važna, svjedoči i nagrađivani filmski uradak Audiovizualnog Centra Dubrovnik te OŠ Marina Držića, koji su joj čak i posvetili film istomenog naziva, a baš kao i košćela sama, govori o potpori, kvaliteti pojedinaca i vrijednostima.
(izvor:DUList)
(spagos)

201 Posjeta 1 Posjeta danas
Email this to someoneShare on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestPrint this page

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Time limit is exhausted. Please reload the CAPTCHA.

*