MOST NA RADOBOLJI

Drugi most u Mostaru, građen tokom 16. stoljeća, nalazio se na rijeci Radobolji, desnoj pritoci rijeke Neretve.Poznat je po imenu Krivi most.Dao ga je sagraditi Kejvan kethoda između 1554-1558. godine.U vakufnafi iz  1554. godine ovaj most nije spomenut, dok je u vakufnami pisanoj 1558. godine njegovo postojanje evidentirano.Naime, Kejvan kethoda je odredio da se iz prihoda njegovog vakufa, koji ostanu na raspolaganju, nakon što se podmire sve druge potrebe, troše određena sredstva za popravak njegovog mosta koji se uzdiže iznad rijeke poznate po imenu Radobolja.Most je mogao biti sagrađen naposredno poslije 1554. godine,zbog narasle potrebe za uspostavom komunikacije između Priječke džamije i zapadnog dijela naselja gdje su se već formirale nove stambene četvrti.

I dizdar Nesuh-aga, koji je posjedovao mlinice na rijeci Radobolji, predvidio je u svojoj vakufnami određena sredstva za popravak ovog mosta.  Ta sredstva je predvidio, jer su i njegovi radnici koristili ovaj most da bi stigli do mlinica.S tim u vezi, najvjerovatnije je postojao dogovor između Kejvana kethode i Nesuh-age, koji su bili savremenici.Most su koristili ne samo Mostarci u regionalnom saobraćaju već i trgovci, vojnici i putnici namjernici.Izgradnja mosta bila je bitna i u vojnostrategijskom pogledu.Prilikom transporta vojni jedinica i vojne opreme, u borbi protiv ugarskih i mletačkih jedinica, most je imao veoma važnu ulogu.

O važnosti mosta preko rijeke Radobolje za razvoj Mostara govori i činjenica da se, do izgradnje novog kamenog mosta na Neretvi,Mostar razvijao samo na strani gdje je tekla Radobolja.Na ovoj rijeci su građeni mlinovi i stupe za valjanje sukna, a voda iz Radobolje kanalima se provodila kroz mahale i bašte.Mostarcima je ona bila dar Božiji i njeno postojanje predstavljalo  im pravo blagostanje.

Most, građen u obliku luka,nalazi se u samoj blizini ušća Radobolje u Neretvu.Upravo na ovom mjestu ostvarivala se potrebna saobraćajna komunikacija i najneposrednija kontrola okoline iz utvrđenih kula na Neretvi.

U osnovnoj arhitektonskoj koncepciji ovaj most je pravilan polukrug raspona 8,42 metra.Njegova visina od površine vode do luka iznosi 4,15 metara.Tokom vremena most je trošen, nastajala su oštećenja i deformacije.Zbog toga su u više navrata poduzimane akcije da se popravi i dovede u upotrebno stanje.

Osim mosta na rijeci Radobolji, na obalama ove rijeke podizani su i brojni manji mostovi.Koristili su ih Mostarci za prelazak do svojih bašta i vinograda.Struktura tih malih mostova sa kamenim lukovima uklapala se u okolni kameni pejzaž.U panorami ovog dijela grada oni su djelovali veoma slikovito.Na rijeci Radobolji postojali su sljedeći manji kameni mostovi sa lukovima:Oručevića ćuprija,Most kod Derviš-pašine džamije,Raljevića ćuprija,Ćatića ćuprija i Most na musali.Međutim, ovim popisom nisu obuhvaćeni svi manji mostovi sa jednim,dva,ili tri luka već samo oni čije je postojanje evidentirano u historijskim izvorima.

Izvor:Hatidža Čar – Drnda-„Postanak Mostara“ SA 2014.

Pripremili: Kemal Mahić i Mithad Muminagić

.

Safet Isović – Što li mi se Radobolja muti

Sto li mi se, sto li mi se
Radobolja muti
to se na me, to se na me
moja draga ljuti

Sto joj nisam, sto joj nisam
skoro dolazio
i bijelo, i bijelo lice poljubio.

261 Posjeta 3 Posjeta danas
News Reporter