Islamsko kulturno naslijeđe u Albaniji

EDHEM- begova džamija(Tirana)

 

Izgradnju džamije počeo je Mehmed-beg u 18.vijeku, a završio Edhem-beg početkom 19.vijeka.

Unutrašnjost je bogato ukrašena arabeskama koje čine drveće, slapovi i mostovi.

Zatvorena je za vrijeme vladavine komunističkog diktatora Envera Hodže, te je korištena kao muzej.

Ponovno je otvorena 18.01.1991. godine, kada ju je 10.000 ljudi, bet dozvole komunističkih vlasti otvorilo.Taj događaj bio je prekretnica u preporodu vjerskih sloboda u Albaniji.Proglašena je spomenikom kulture.

Sahat-kulu uz džamiju izgradio je Edhem-beg u 19. vijeku.

 

 

NAZIREŠ džamija(ELBASAN)

 

Džamiju je 1599. godine izgradio visoki osmanski državnik i ime joj dao po svojoj supruzi.

Molitveni prostor i minaret sačuvani su u izvrsnom obliku.

Uz džamiju Sultana Bajazida II jedina je preživjela iz osmanskog perioda.

Preostale četiri džamije srušio je komunistički diktator Enver Hodža.

Proglašena je spomenikom kulture Republike Albanije.

 

BERAT

 

Ovaj grad upisan je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine kao primjer dobro očuvanog osmanskog grada.

Nazivaju ga „gradom s hiljadu prozora“, zbog velika broja tradicionalnih kuća na kojima dominiraju bijeli prozori.

U užem dijelu grada nalazi se nekoliko značajnih objekata koji pripadaju kulturno-historijskom naslijeđu.

Tu je Sultan Bajazidova(15.vijek) i Kuršumlija(Olovna džamija) iz 16. vijeka,Halvetijska tekija iz 17. vijeka i Sulejman-pašina džamija iz 19. vijeka.

 

ĐIROKASTRA

 

Grad je smješte na jugu Albanije, u neposrednoj blizini grčke granice.

Stekao je status grada muzeja i upisan je na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine kao primjer dobro očuvanog osmanskog grada.

Većina postojećih građevina potiče iz 17. i 18. vijeka.

 

ĐIROKASTRA DŽAMIJA

 

Izgrađena je 1757. godine,za vrijeme osmanske vladavine.Jedina je džamija u gradu koja je preživjela komunistički režim kada je srušeno dvanaest džamija.

Zbog zabrane vjerskih obreda u vrijeme komunizma,u ovoj džamiji vježbali su akrobati koji su nastupali u cirkuskim predstavama.

Džamiju su koristili i derviši bektašijskog reda.

 

KURŠUMLI DŽAMIJA(SKADAR)

 

Džamiju je, u klasičnom osmanskom stilu,1773. godine izgradio vezir Bušatli Mehmed-paša.

Jedina je preostala džamija iz osmanskog perioda u Skadru.

Ostale 34. srušio je komunistički diktator Enver Hodža.

Proglašena je spomenikom kulture.

 

MURADIJE DŽAMIJA (VALONA)

Izgrađena je 1542. godine u klasičnom islamskom stilu, po projektu najvećeg osmanskog arhitekte Kodže Mimar Sinana.

Jedina je džamija u Valoni koja je preživjela diktaturu Envera Hodže.

Proglađena je spomenikom kulture.

 

MOST MES (SKADAR)

Lučni most preko rijeke Kir u Skadru izgradio je krajem 18.vijeka Bušatli Kara Mahmud-paša.

Most je dug 108 metara i jedan je od najdužih mostova izgrađenih u osmanskom periodu na Balkanu.

Zbog velike arhitektonske vrijednosti proglašen je spomenikom kulture Republike Albanije.

 

Izvor:Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi(Adis Tanović)-2017.

 

2371 Posjeta 5 Posjeta danas