Gradonačelnici Mostara austrougarskog perioda(1878-1918)

 

Prvi austrougarski gradonačelnik Mostara postavljen je 6.augusta 1878. godine uredbom generala Jovanovića,zajedno s gradskim medžlisom(vijećem).Tu je svoju naredbu general obnarodavao na plakatima pribijenim po uličnim stablima lipa i platana i polijepljenim po kućnim zaidovima mostarskih kvatrova, od Mejdana na Luci do Djevojačke česme u Zaliku i Baba Beširove mahale na Balinovcu.

MEHMED-BEG ALAJBEGOVIĆ(1878-1889)

Prvi je gradonačelnik 38-godišnji Mehmed.beg Alajbegović s mandatom od tri i po godine.Podnačelnik je Blaško Zelenika,istodobno i njegov zamjenik u odsutnosti.U očito dobrom upravljanju i lojalnom odnosu prema vlastima,Alajbegović je realizirao kao solidni lokalni političar,pa nije čudo da je na toj poziciji biran čak četiri puta zaredom,opslužujući poziciju prvog građanina punih 12 godina.U tom je razdoblju Mostar započeo mijenjati svoje lice:grad je dobio most na Neretvi na Musali, povezan je željeznicom s Metkovićem i Sarajevom,izgrađen je savremeni vodovod,te prvi industrijski,ugostiteljski,prosvjetni i zdravstveni objekti,zavodi i institucije-Fabrika duhana,Hotel „Narenta“,izgrađeno je časničko-činovnički kasino,podignuta je Narodna osnovna škola na Musali,zgrada bolnice itd.Također su u tom razdoblju izvršene rekonstrukcije glavnih gradskih prometnica-Glavne(Titove) i Srednje ulice(Fejićeve),cerničkih ulica,te izgradnje Šetališne ulice(Lenjinove) s „Gumnom“,kružnim tokom kasnije nazvanim Rondo.Gradonačelnik Alajbegović putovao je u Beč i u Budimpeštu, a s carem Franjom Josipom službeno se susreo u Požegi.Za svoje zasluge proglašen je i odlikovan u čast viteza sa lentom.U maju mjesecu 1889. godine,u svojoj 50. godini Mehmed-beg se razbolio i ubrzo(1890) umro.Do izbora u 1890.godini funkciju je obnašao podgradonačelnik Blažo Zelenika.

 

IBRAHIM-BEG KAPETANOVIĆ(1890-1897)

Za drugog mostarskog gradonačelnika austrougarskog razdoblja izabran je u januaru 1890. godine 49-godišnji Ibrahim-beg Kapetanović iz Vitine,stolački kajmekam u doba osmanske uprave.Temeljno obilježje njegove uprave nastavak je Alajbegovićeve brazde-daljnja izgradnja Mostara,osobito gradskih prometnica,njihovom proširenju ili potpuno novim gradnjama cestovnih pravaca.U tom je razdoblju izgrađeno i nekoliko vrlo važnih, mada arhitektonski i ne osobito spektakularnih građevina nego funkcionalnih zgrada za ono čemu su namjenjene:Vakufske zgrade,“Hrvoja“,Hotel „Giljanović“,osnovne škole Sestara milosnica i „najpoznatije“ zgrade,dobro čuvanog zatvora poznatog u Mostaru po „narodnom“ imenu „Ćelovina“.Otvorene su i dvije škole:Gimnazija i Viša djevojačka škola.Kraće vrijeme prije isteka drugog mandata,ophrvan teškom bolesti,gradonačelnik Kapetanović liječio se u stranim i domaćim bolnicama.Umro je 6.januara 1897. godine,pa je funkciju do izbora obnašao podnačelnik Đorđe Glavan.

 

AHMET-BEG HADŽIOMEROVIĆ(1897-1907)

MUSTAFA EF. SEFIĆ(1907-1909)

Sljedeći mostarski gradonačelnik Ahmet-beg Hadžiomerović uspješno nastavlja od predhodnika započezu i prilično burnu urbanizaciju grada od trenutka svog izbora u julu mjesecu 1897. godine.Uglađen i autoritativan, osvajao je simpatije svojih saradnika i sagovornika, pa se i njegova pozicija „prvog čovjeka grada“ protegla kroz gotovo tri mandata, sve do decembra 1907. godine, kada se, zbog žestokog sukoba unutar Gradskog vijeća,Vijeće raspušta, a gradska vlast postavlja „tranzicijskog“ gradonačelnika Mustafu ef. Sefića,općinskog službenika i sudskog prevoditelja.Zadužen je da u dolazeća tri mjeseca organizira i provede gradske izbore.Ali,sukob unutar Vijeća grada ne jenjava, pa je to tijelo na jedvite jade, u toj desperatnoj atmosferi, ipak uspjelo prirediti i održati izbore u novembru 1907. godine.Međutim, zbog bojkota sjednica, zadugo vremena nije došlo do konstituiranja novog vijeća i poglavarstva grada Mostara.

Nakon pola godine, na konstituirajućoj sjednici održanoj u maju 1908. godine, prihvaćeni su rezultati izbora pa se novi gradonačelnik bira kao „kompromisno“ rješenje među zavađenim vijećnicima u osobi Mustafe ef. Sefića.Zapetljavanju političke situacije u Vijeću kao da nije bilo kraja.Krajem 1908. godine dolazi do potpunog blokiranja rada Vijeća i ostavke svih članova, pa Zemaljska vlada u 1909. godini raspušta „vladu grada“, a Sefića postavlja za komesara Mostara,s istom zadaćom kojom mu je i prvi put dana vlast da raspiše i provede nove izbore.

 

MUJAGA KOMADINA(1909-1918)

Na općinskim izborima održanim krajem 1909. godine nadmoćnom je većinom pobijedio Mustafa Mujaga Komadina.Mandat mu je carskim potpisom ovjeren u mjesecu januaru 1910. godine i tekao je, zbog ratnih prilika, sve do kraja i propasti Austro-Ugarske monarhije-do 1.novembra 1918, kada je raspušteno Vijeća grada Mostara.Dan kasnije, Mujaga je predao upravu i ključeve Grada novom gradonačelniku(komesaru) Smail-agi Ćemaloviću,postavljenim od establišmenta nove države-Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca.

Autor:Ibrahim Kajan-STAV br.150(18.01.2018.

224 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter