Karpuza pripada obitelji Cucurbitaceae, u koju se svrstavaju krastavci i tikvice.Okrugloga je ili ovalnog oblika tamno zelene ili svjetlo zelene kore s prugama, dok je unutarnji sočan dio crvene boje s crnim,jestivim sjemenkama.Iako potječe iz južne Afrike, uzgajati se počela u Egiptu(sjemenke su pronađene u grobnici Tutankamona),a dalje se proširila na Mediteran i sve do Kine, gdje se uzgaja od 10. stoljeća.
Energetska vrijednost joj je mala i iznosi 30 kcal na 100 g.Od toga sadrži 7,55% ugljikohidrata,0,61% proteina i 0,15% masti.Od minerala sadrži kalcij,željezo,magnezij,fosfor,cink,bakar,mangan,fluorid i selen, dok od vitamina ima vitamina C,tiamina, riboflavina,niacina,pantotensku kiselinu i vitamin B6.U 100 g sadrži i 0,4 g dijetalnih vlakana,4,5 mg likopena i 303 mg beta-karotena.
Visoki udio vode čini ovo voće idealnim desertom u vrućim ljetnim danima.Istraživanja potrošača otkrivaju da se za lubenicu vjeruje da je nutritivno vrijedna hrana i da je zdrav međoobrok.Među nutrijentima lubenice osobito su zanimljivi fitonutrijenti kao što su antioksidansi od kojih je najpoznatiji vitamin C,zatim likopen i betakaroteni.Ovi vrlo moćni antioksidansi spriječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala na organizam.Vitamin C pomaže u održavanju funkcija vezivnog tkiva, sudjeluje u procesima koji pospješuju zacjeljivanje rana i potiče rad imunološkog sistema.Jedna od uloga je i u procesima iskorištenja željeza u organizmu.Likopen je također jedan od vrlo učinkovitih antioksidanasa koji daje srcenu boju kavadama,karpuzama i ružičastom grejpu.Istraživanja o likopenu su utvrdila njegovu zaštitnu ulogu u nekoliko vrsta raka(rak pluća,dojke,prostate i drugih vrsta).Likopen štiti stanice od oksidativnog oštećenja te na taj način sudjeluje u procesima zaštite srčano-krvožilnog sistema.
Karpuza sadrži aktivne tvari koje ublažavaju upalna stanja i odličan je diuretik jer stimulira rad bubrega.Povećava stvaranje urina što pogoduje izbacivanju toksina iz organizma.Zanimljiv sastojak karpuze je aminokiselina citrulin koja se u tijelu pretvara u drugu aminokiselinu-arginin koja složenim procesima metabolizma utiče na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila.
Zabluda je da je karpuza voće,jer se koristi najčešće kao poslastica i vrlo je slatka.Jednostavno pravilo koje govori da se radi o povrću je to što se radi o plodu jednogodišnje biljke,što je pravilo povrća.Svi plodovi koji se koriste kao hrana i koji se moraju saditi svake godine su povrće.Voće je plod višegodišnjih biljaka,koje se ne mora saditi svake godine.To je razlika između voća i povrća, uz činjenicu da je karpuza samo jedna vrsta tikve koja je u svakom slučaju povrće.
Ukoliko kupujete rezanu karpuzu obratite pažnju na boju i svježinu voća.Čuvajte je u hladnjaku cijelu ili narezanu do sedam dana,omotanu plastičnom folijom kako biste spriječili isušivanje i upijanje mirisa.Prema namjeni možete je rezati na ploške,na kockice.Prvenstveno se jede samostalno,ali može biti i dio voćnih salata.Dobro rashlađena karpuza izvrsno se slaaže i sa slanim sirevima,poput parmezana i feta sira.
Izvor:Zdravlje iz prirode(2014.)
