Za gradnju (obnovu) crkve i škole na Humcu bilo je potrebno odobrenje i visoka carska naredba (ferman) iz Istanbula. U prilog povoljnom rješenju išli su ostaci drevog zdanja crkve na Humcu i Humačka ploča.
Uz saglasnost i podršku humačkih fratara, fra Andrija Šaravanja je 1866. godine* uputio molbu na turskom jeziku u Istanbul. U molbi se ističe da u selu Humac, u ljubuškom kadiluku, postoji župa koja broji 3.335 katoličkih duša-muškaraca i žena, bez katoličke crkve i škole. Da bi se mogli vršiti vjerski obredi potrebno je ovdje sagraditi katoličku crkvu i školu za vjersko podučavanje fratara. Crkva bi bila duga 46, široka 33 aršina*, škola duga 46 i široka 22 aršina. Za podizanje ovih objekata ranije je osiguran novac tako da se u gradnji sirotinji neće nikakvo nasilje činiti, niti će se od nje ni jedna akča* tražiti.
Vijest da je sultan Abdul Aziz usmeno odobrio gradnju crkve, škole i samostana stigla je na Humac nekoliko mjeseci prije fermana. U dozvoli visokog carskog divana 15. maja 1867. godine je naglašeno je da za gradnju ne postoje nikakve zakonske smetnje, da su nosioci svih nivoa vlasti dužni da spriječe svako ometanje u gradnji, („u poslove fratara ne smije se niko miješati“), uz upozorenje da dimenzije crkve i škole ne smiju biti veće od navedenih u molbi:
„U selu Humac koji se nalazi u Ljubuškom kadiluku u Hercegovačkom sandžaku stanuju katolici (latini) koji tu nemaju crkve ni škole u kojoj bi se njihovi svećenici školovali i vjerski poučavali. Za izgradnju ovih dvaju objekata prikupljena su sredstva u iznosu od 100.000 groša. Objekti bi se podigli na crkvenom zemljištu. Dimenzije crkve bile bi 46 x 33 x 20 aršina, škole 46 x 22 aršina. Fratri i biskup su našemu divanu poslali molbu u kojoj ističu da su prikupili potrebna financijska sredstva i da od sirotinje neće ni jednu akču* tražiti. Budući da za tu izgradnju ne postoje nikakve zakonske smetnje, to je na visokom carskom divanu izdana ova časna naredba i upućena valiji, kajmekanu, kadiji, muftiji i drugim članovima upravnog medžlisa*. Naređuje vam se da spriječite svakoga da se miješa u njihove poslove i da ih ometa u radu. Pazite da crkva i škola ne bude većih dimenzija nego je navedeno u njihovoj molbi. U poslove fratara ne smije se nitko miješati i ne smije se ni od koga ni jedna akča, ni jedno zrno tražiti. Ako tko u vezi s ovom gradnjom napravi kakav izgred, obavijestite nas odmah dopisom.
Napisano 11. muharema 1284. (15. maja 1867. godine.)“*
* Molba nije datirana. Prema brojnim referencama može se prihvatiti da je napisana 1866. godine.
* Aršin-zajednički naziv mjera za dužinu od 65 do 75 cm.
* Akča-sitan turski srebreni novac.
* Medžlis-vijeće.
* Oba dokumenta sa turskog jezika preveo je poznati historiograf Hivzija Hasandedić.
Nikić A. Samostani humačkih franjevaca. Susreti, 13, 2019, 210-292, Matica hrvatska Grude.
Dr. Halid Sadiković