NEIMAR: Hadži FARUK JAKIĆ

Pojačanu pažnju posljednjih 20-tak dana na portalu ljubusaci.com i facebook-u privukli su izvještaji g. Faruka Jakića oko revitalizacije džamije Gožulj u Ljubuškom. Primjetan je interes čitalaca i energija koju ispoljavaju graditelji oko džamije na Gožulju.

Takav zanos i ushićenje nije zabilježeno ni u pričama, ni u pisanim historijskim izvorima kada su džamije u pitanju. Šta se dogodilo? Akumulirana energija i ljubav prema „ljepotici dana“ na Gožulju. To se može tumačiti sa pedeset „praznih godina“ (1945-1995), ali i optimističkim pogledom na budućnost da „ljepotica dana“ bude i ljepotica budućnosti na radost pripadnika islama u našem gradu.

Bosna je dala ljepotice:

Gazi Husrevbegova džamija u Sarajevu(1530);

Ali Pašina džamija u Sarajevu (1561);

Careva džamija u Sarajevu (1565);

Ferhat Pašina džamija (Banja Luka)-(1579);

Aladža džamija u Foči(1550);

Karadžozbegova džamija(Mostar)-(1570):

Sinanbegova džamija(Čajniče)-(1582):

Jusuf Pašina džamija (Maglaj)-druga pol.XVI stoljeća

Kizlar agina džamija(Varcar Vakuf)- prije 1591.godine

Sve navedene džamije su ukras navedenih gradova i pripadaju njihovoj„ličnoj karti“kada se predstavljaju javnosti a posebno islamskim vjernicima.

„I svaki put u srcu drhtaj dragi…“

Naša džamija na Gožulju je mlađa od navedenih cca 300 godina. Ali ona je jednostavno m l a đ a, pa time i „slađa“. Barem za nas!I ona je svašta predeverala. I ostala i opstala. Volimo je, jer su je naši najdraži pohodili i upućivali molbe i želje Allahu dž. da opstanu onde gdje su i njihovi preci bili i opstali u kontinuitetu posljednjih pet stoljeća.

Džamija Gožulj ima ambijent kojeg ne možeš zaboraviti,ma gdje bio: u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj,Njemačkoj…

Kada zatvoriš oči,imaginacijom vidiš izvor vode(Gožulj), neophodan u blizini džamije.Čuješ šum izvora Gožulja.Ukaže se dvorište, česma hladne vode da ugasi žeđ(ili da uzmeš abdest). Pa ti se ukaže stari harem sa zelenilom:kostilama, platanima, orasima, lipama…i bijeli biseri(nišani) predaka koje ne možeš da ne vidiš.Tu je i munara(minaret) iz 1930.godine sa minberom i mafilama.

Sve navedeno je trebalo restaurirati, obnoviti, uljepšati i dovesti u stanje „procvata prostora“, kako bi se vjernici osjećali ugodno prilikom svojih posjeta „ljepotici dana“.

„Nije ljepota uvijek u onome što vidimo,nekad je ljepota i u onome što osjećamo“.

Da bi „osjećali“ bio je potreban arap-tur. mi mar-neimar,graditelj,arhitekta.inžinjer…

Tu ulogu je prihvatio neimar hadži Faruk Jakić. Allah dž. ga je poslao da bude obnovitelj,graditelj, neimar…Shodno svojim vjerskim uvjerenjima Faruk se prihvatio časne uloge po čemu će ostati upamćen u našem ummetu, jer ono što on radi čekalo se da ne kažem stoljećima na Gožulju(Ljubuški).

Svojim angažmanom na obnovi džamije na Gožulju, Faruk se pokazao kao istinski pregalac, zanesenjak,gorostas, kojeg je porodila majka Behka i Hasan, ali i vrijeme koje je stvorilo pretpostavke za takvo nešto u XXI stoljeću. Ostaje nam da blagosiljamo svaki metar,centimetar i milimetar njegove brige za džamiju, njen enterijer i eksterijer.Hiljade sati rada, zajedno sa ostalim neimarima, zaslužuju poštovanje i svaki respekt islamskog vjernika ali i drugih Bošnjaka koji ne prakticiraju islamske dužnosti, shvatajući da je džamija Gožulj i njihov identitet.Ostaje nam vjera i nada da će započeti posao na obnovi džamije Gožulj biti hairli završen na zadovoljstvo svih Bošnjaka i građana Ljubuškog.

Faruka sam bliže upoznao nakon našeg poratnog povratka u Ljubuški a naročito nakon pokretanja web stranice ljubusaci.com(2007).Često se pitam kako bi Ljubušaci u svijetu živjeli bez ove stranice,preko koje dobijaju informacije o našem gradu,ummetu,građanima svakodnevno.To je njegova ideja i djelo koje postoji i danas i aBd u budućnosti.

Drugo dobro djelo je Faruk uradio kada je objavio knjigu „Ljubuški naše ljubavi“(2013.g.) autora ovih redova.U tome su učestvovali ing. Tarik Mujanović,Mithad Muminagić i drugi dobrotvori.Nisam znao da se priprema, da se štampa niti da je knjiga objavljena.Donešena mi je na „pladnju“,bez ikakvih ličnih troškova!Za mene-bajka!

Treće dobro djelo je njegov rad i pomoć koju pruža Medžlisu IZ Ljubuški.Njegov rad je prepoznatljiv po idejama i rješenjima.To se vidjelo oko uređenja harema Zorbinovac te aktiviranja „starog harema“ usljed nedostatka prostora za mehrume koji pripadaju Zorbinovcu.

Četvrto dobro djelo je Farukovo učešće u humanitarnim akcijama koje Faruk uvijek ispraća ličnim dotacijama i prilozima.Poznata je Farukova aktivnost u humanitarnoj organizaciji u Danskoj, koja je uvijek potrebna bolesnim,nesrećnim i napaćenim ne samo u Ljubuškom nego u čitavoj Bosni i Hercegovini.

Kao iskreni vjernik Faruk je obavio i petu islamsku dužnost.Obavio je hadž dva puta – u svoje ime i kao bedel u ime svoje majke Behije.

Navedeni argumenti i primjeri govore ko je hadži Faruk Jakić.Dobili smo ga iz „dubine historije“ i tako ga trebamo vrednovati i cijeniti.

Faruk je tih, uviđavan, zahtjevan, odgovoran, odmjeren, kreativan, pouzdan, vrijedan, veseo, humanista, predan i savjestan.

Neka ga Allah dž.s nagradi za njegova djela, kao i njegovu obitelj,bez koje ne bi bilo ovakvog Faruka u našem Ljubuškom.

Kemal Mahić