Nakon redžeba slijedi ša'ban;u njemu,kao i u prošlom mjesecu,obilježava se blagdan kandil, a to je lailatu-l-bara'a, schab-i barat(na perzijskom), berat gecesi(na turskom). U Kairu se 1.ovog mjeseca prisjeća u Karafi pokopanog imama aš-Šafije(umro 820.),osnivača naj rasprostranjenije,šafijske pravne škole.Inače,pažnja je usmjerena na noć punog mjeseca,koja u mnogim predjelima,prije svega na istoku islamskog svijeta,počinje vatrometom i veseljem.U osnovi je ova noć veoma ozbiljan blagdan;njeno ime znači“Noć oslobođenja/razrješenja/“,ili se jednostavno naziva „sredina ša'bana“.U hadisu,koji prenosi ashab Ebu Hurejre,stoji:
Kad dođe noć sredine ša'bana,otvaraju se vrata sedam nebesa,na svakim vratima stoji po jedan melek,da izmoli oprost za muslimane,i svakom muslimanu će biti oprošteno,osim onog koji je počinio smrtni grijeh.
U drugim predanjima stoji da je to noć u kojoj meleki polažu račun za prošlih 12 mjeseci,naime „plemeniti pisari“(sura 82.11.ajet) su zapisali sva dobra i loša djela vjernika.To zvuči kao neki stari ritual početka nove godine,vjerovatno je sadašnji osmi mjesec u predislamskom vremenu bio novi početak,koji moguće da je,kao jevrejska nova godina,padao u jesen.Na završetak i novi početak upućuju i legende povezane sa noći sredine ša'bana.Navodno,u ovoj noći Bog ispisuje listove Sidra drveta,“lotosovog drveta krajnje granice“,imenima svih ljudi,i kad se drvo zatrese,spadnu listovi onih koji će umrijeti u narednih dvanaest mjeseci.Prema drugom predanju,na listovima lotosovog stabla ispisuje se sve što će se ljudima dogoditi u narednih dvanaest mjeseci-ne samo život i smrt nego i da li će neko obaviti hadž i mnoštvo drugih stvari.
Važi kao preporučljivo,u ovoj noći tri puta proučiti suru Yasin(sura 36):jednom za dug život,drugi put da se odvrati zlo,i treći put da se ne oslanjamo na ljude,nego na Boga.Sura Yasin se naziva i „srce Kur'ana“;posebno se uči umrlima. Često se nakon akšam-namaza klanja poseban namaz u kojem sura Yasin zauzima centralno mjesto.Iz svega ovog možemo zaključiti da sredina ša'bana predstavlja završetak jednog,a početak drugog razdoblja u životu i,kao što je to uobičajeno za novogodišnje zabave,proslave su opuštene i vesele.Pored toga,prisjeća se umrlih.U nekim područjima se dan ranije posti;u Ačehu(Indonezija) su se ranije grobovi nanovo krečili(bojili).Pripremaju se posebna jela koja se blagosiljaju u ime zadnjeg preminulog,ili se nad jelom prouči Fatiha za Poslanika,ili,u ši'ijskim područjima,za Fatimu i Aliju.U Indiji se prave-ili su se pravile-posebne vrste halve ili somuna(pogače) i umješno su se slagale i pri zalasku sunca blagosiljale;često su se komadi prekrivali tankim srebrenim listićima.U Turskoj se,između ostalog,služi simit,okrugli kolačići od sezama,koji se uvijek jedu u kandil noćima.Razlog za ljubav muslimana prema slatkišima u ovom danu neki pobožni ovako objašnjavaju:14.ša'ban je dan Bitke na Uhudu(625.);u ovoj bici je Poslanik izgubio zub,tako da je mogao jesti samo mehke slatkiše;pa i mi trebamo to činiti.
Blagdan se spominje u poeziji perzijskog sufijskog pjesnika Sana'ija od Gazne(umro 1131.),ali je,sigurno,od ranije poznat.Jedan natpis u Kathiawaru(Gudžarat) iz 12.stoljeća pokazuje da ovaj blagdan doživljavan kao čvrsta institucija.Svečanosti mora da su rano počinjale,na perzijskom se naprimjer,za sretnog čovjeka kaže:““Svi dani su mu bili(ili u vidu želje:da mu svi dani budu) kao „id“(Bajram,a noći kao šab-i berat!“,naime,tako vesele i svijetle.U ši'ijskom podrućju sredina ša'bana ima još jedno značenje:ona važi kao dan rođenja imama Mahdija,koji još živi skriven,i jednog dana će zemlju ispuniti pravdom onoliko koliko je sad na njoj nepravde.I ovo je kraj jednog,a početak drugog kosmičkog razdoblja.Iz ovog razloga je sredina ša'bana veliki blagdan u Iranu za koji se osvijetle džamije i povremeno priređuje vatromet.
Izvor:Annemarie Schimmel:Islamska godina,vremena i praznici;SA el-kalem 2007.
Izbor:Kemal Mahić