Činjenica da postoji veliki broj dobitaka u neoporezivoj zoni, do 100 KM, otvara prostor za sumnju da se listići ”štancaju” kako bi se izbjeglo plaćanje poreza na velike dobitke
S obzirom na to kako je ustrojen sistem rada kladionica u BiH, one možda mogu biti izvor nelegalnih tokova novca, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Mehmed Jahić. Prema njegovim riječima, prostor za moguće malverzacije stvara činjenica da su dobici do iznosa od 100 KM neoporezivi.
-Činjenica da je veliki broj isplata koje nisu oporezive upada u oči. Uglavnom su te isplate do 100 KM i zahvataju neoporezivu zonu, što znači da će neko pribjegavati načinu isplate do 100 KM zato što je to neoporezivo i nema imena i prezimena dobitnika. Može se pretpostaviti da to mogu biti fiktivni dobici jer dobitak koji nema ime i prezime i broj lične karte može biti i fiktivan i može da se odštampa koliko hoćete tih listića do nivoa oporezivanja i da taj novac završi u nepoznatim kanalima – tvrdi Jahić.
Sumnju, ističe Jahić, pobuđuje nesrazmjerno nizak iznos plaćenog poreza u odnosu na ukupnu visinu prihoda kladionica. Prema procjenama, ukupan prihod kladionica u toku prošle godine iznosio je oko 600 miliona KM, dok je visina plaćenog poreza oko 40 miliona KM.
Provjere u Zagrebu
-Kada se kladite, na listiću vam odmah ispišu visinu poreza. Postavlja se pitanje da li se to knjiži i plaća. Ja tvrdim da se to ne plaća, jer bi visina plaćenog poreza bila daleko veća. Postoje informacije da iza svih kladionica stoje tri ili četiri firme, koje su registrovane izvan BiH, a moguće je da su i one koncentrisane u rukama jedne ili dvije osobe. To onda znači da su sve kladionice u BiH podružnice firmi iz inostrastva. Prije nekoliko dana direktor Porezne uprave je rekao da se veliki dobici provjeravaju, i to prvo u Grudama, a zatim u Zagrebu. Zašto se dobici provjeravaju u Zagrebu? Da li to onda znači i da se novac, koji se prikriva ”naštancanim” listićima u koferima nosi izvan BiH? – pita se profesor Jahić.
On tvrdi da se problem kladionica može riješti na veoma jednostavan način.
-Svi prihodi od kladionica su već neoporezivi u sistemu PDV-a, jer, navodno, prema evropskoj konvenciji klađenje se ne smatra prometom dobara ili usluga, pa ne potpada pod naplatu PDV-a. Ako je to tako,onda se mogu oporezovati rezultati, a to su prihodi građana i dobit kladionica. To znači da se svi dobici trebaju oporezovati kao prihod građana, a dobit kao prihod firme – ističe Jahić, dodavši da snažno podržava sve napore onih koji se zalažu za oporezivanje svih dobitaka na kladionicama, a prije svih ministara i zastupnika iz SDA.
Istovemeno, prilično ga čudi ponašanje federalnih zvaničnika iz reda HDZ BiH, a prije svih Jelke Milićević, koji bi se, prema njegovm riječima, kao ministar finansija, morala boriti da budžet entiteta bude što je moguće veći. Umjesto toga, ona je jedan od većih protivnika uvođenja sistema da svi dobici budu oporezovani.
-To je po meni nelogično, odnosno tu moraju biti neki dublji privatni interesi, ili stranački. Tad mogu da posumnjam da se iz takvih izvora finansiraju neke stranačke akcije, pojedinci… Svakom ministru i stranci treba da bude interes da budžet bude što veći, da ne bude bužet u problemima i da se pitamo odakle će se namiriti sredstva iz kojih se isplaćuju i njihove plaće. Meni je to neshvatljivo,osim da su tu jači privatni interesi od države. Takvi ljudi ne vide državu, nego samo sebe. Možda su ih mandati zapali slučajno, možda ih više nikad ne zapadnu, pa onda kažu: ”Daj da uhvatimo što možemo”, jer oni koji tako razmišljaju, ne razmišljaju dugoročno, da bi mogli biti poslanici ili ministri 10 ili 20 godina. Oni na sve gledaju kratkoročno. Međutim, vrlo je opasno da se jedna cijela stranka zalaže za to da dio prihoda bude neoporeziv, a da sutra kukaju a nema novca u budžetu – smatra Jahić.
Kladionice i prodavnice
Osvrnuo se i na komentare da bi uvođenje poreza na sve dobitke vlasnike kladionica ”zavilo u crno”, te da bi čak bila ugrožena radna mjesta osoba zaposlenih u kladionicama.
– Nije mi jasno da neko može tako govoriti kad kladionice nisu privredna društva i nisu obavezne. To su privatne firme, koje ne moraju postojati. Osim toga, može se postaviti pitanje koliko je tog osoblja, koje radi u kladionicama, stvarno zaposleno, a koliko ih radi volonterski, na osređeno i slično, odnosno da li se i tu nešto izbjegava. Niko ovdje nije otvorio kladionicu da bi nekoga zaposlio, nego da bi sebe ”skućio”. Druga stvar je da nigdje ne piše da kladionica mora biti u društvu, niti da ih mora biti ovoliko. Njih je na hiljade u FBiH. Ima ih više nego prodavnica. Čak i djeca gledaju kako da odu u kladionicu. Dešava se da kada im roditelji daju novac za sendvič, djeca ga troše u kladionicama. Zbog toga su kladionice paraziti društva – naglasio je Jahić.
Novac ostvaren naplatom poreza od dobitaka, prema njegovom mišljenju, može zakonskim odredbama biti direktno usmjeren tamo gdje je potrebno, kao što je punjenje penzionih fondova, izgradnja autoputa ili za neku drugu, društveno korisnu namjenu.
(A. Šarenkapa/Faktor.ba)