Datum kreiranja ponedjeljak, 03 Septembar 2012 22:58
Datum posljednje izmjene ponedjeljak, 03 Septembar 2012 22:58
Objavljeno ponedjeljak, 03 Septembar 2012 22:58
Klikova: 222
Najstariji spomen Sulejman-kapetanu nalazimo u jednoj bujruldiji od 5.srpnja 1827.kojom se obavjescuje ljubuski kadija i kapetan Sulejman-beg da fratri sela Grabovice u nahiji Busko Blato mogu sagraditi dvije sobe i da se tome ne smije niko protiviti niti se mijesati u njihovu gradnju.
Prema jednom temesuku ovog kapetana vidi se da je on,kao posjednik resmova od voskarnice i bejtul-mala,11.reb.II 1234.(31.X 1827) predao prihode Salih-begu,cehaji causa u Sarajevu.
Iz jednog berata od 1829.znamo da su sinovi ljubuskog kapetana Ali-beg i Mustaj-beg kupili na javnoj drazbi cetvrtinu mukate od 2382 grosa u nahiji duvanjskoj,sto je ostala upraznjena smrcu nekog Mehmed-bega.Ta mukata pripada bosanskoj blagajni a sastoji se od resmi-filurije,tapuji-zemina i badihave.Sulejman-begovi sinovi kupili su tu mukatu za 2000 grosa i nakon sto su sve potrebno uplatili bosanskoj blagajni,urucuje im se ta mukata kao malicana te im se izdaje i berat datiran 15.sefera 1245(16.VIII 1829)godine.
Za vrijeme pokreta Husein-kapetana Gradascevica(1831-1832)Sulejman-kapetan se pridruzuje Ali-agi Rizvanbegovicu,tadasnjem kapetanu stolackom,koji je poslije protjerivanja bosanskog namjesnika Namik-pase imenovan zamjenikom bh vezira,dok ne dodje novi vezir.U tom svojstvu Ali-aga Rizvanbegovic salje ljubuskim franjevcima i knezovima zapovjed 24.kolovoza 1831.godine u kojoj im savjetuje da ”oni,kao i ostali svijet,ne slusaju one nevaljalce koji carsku i virnu raju na zlo namecu(bune protiv cara),neka raja pazi na svoje poslove i neka ukaze virnost cestitom caru,pa ce biti pomilovani”;nadalje se nalaze parosima,kapelanima i knezovima da i odsada priznaju kapetanom i zapovjednikom Sulejman-bega:”kapetanbeg od Ljubuskog dosao je k meni i itat ucinio(poklonio mi se),ter sam mu iznova dao bujruldiju na ajanluk da bude zabit(zapovjednik) od vas prave i virne carske raje,dakle priznajte ga za svoga zabita kao prije i budite mu poslusni”.
Iza velike bosanske pobjede na Kosovu polju(u srpnju 1831.god.)Husein-kapetan Gradascevic vrati se u Bosnu i proglasi se vezirom.Odmah odluci kazniti Hercegovce(Smail-agu Cengica,Ali-agu Rizvanbegovica,Basagu Redzepasica i ljubuskog Sulejman-kapetana),jer je sebe smatrao i gospodarom Hercegovine.Zato na spomenute hercegovacke kapetane i muselime posalju svoju vojsku i imenuju nove muselime.Ljubuskim muselimom imenovao je Osman-bega Manova kojeg sa 2000 konjanika i pjesaka posalje na starog ljubuskog kapetana.Manov najprije navali na Ljubuski,opljacka i porobi ljubusku tvrdjavu,pa onda krene u Vitinu,gdje je imao sjediste i svoja dobra Sulejman-kapetan.Manov je na Vitinu navalio 31.svibnja 1832.godine.Dvorac begova Kapetanovica zapali,ali tvrdoj kuli nije mogao nista uciniti.Iz Vitine krene Manov s vojskom na Utvicu,mjesto 2 km.daleko od Vitine,jer ga je u Utvicama cekao ljubuski kapetan sa svojim pouzdanicima i kmetovima.
U Vitini se razdijelila vojska Osman-bega Manova u dva dijela:jedan manji dio vodio je Hadzi-Ahmet Mesihovic,a drugi glavni dio(konjicu) vodio je ispod brda Osman-beg Manov.Istog dana(31.V 1832) vojske se sudare i tako se zametne Utvicki boj koji se svrsi velikim porazom Sulejman-kapetanovim.Za neko vrijeme morao se ljubuski kapetan skloniti u Dalmaciju(Vrgorac ili Makarsku).Ali i pored te pobjede kroz kratko vrijeme morao je Manov bjezati iz Ljubuskoga,jer je sultanska vojska pocetkom lipnja 1832.godine pobjedila Husein-kapetanovu vojsku(kod Sarajeva).Nakon njegova odlaska povrati se iz Dalmacije u Ljubuski Sulejman-kapetan.
Medju drugim dosao je u Sarajevo i Sulejman-kapetan i poklonio se Kara-Mahmud-pasi,a ovaj mu je izdao propusnicu da se slobodno moze povratiti u Ljubuski.
Kasim Gujic pise kako se Sulejman-kapetan brinuo i za gospodarski napredak ljubuskog kotara.Istice da je njegovim nastojanjem provedena kanalizacija ljubuskog polja.Za njegova vremena i inicijativom Ali-pase Rizvanbegovica uvela se kultura rize u Veljackom polju nedaleko od Vitine(1834.).I maslinarstvu je bila posvecena velika paznja.Prve masline zasadio je Sulejman-kapetan ispod svoga dvorca i kule,koje su i danas dobro sacuvane.Za gladnih godina,iz velikih gradskih hambara-u koje se sipala desetina-davalo se besplatno siromasnom svijetu zito za prehranu i sjeme za sijanje zita.Ti hambari su zapravo prvi pocetak danasnjih kotarskih pripomocnih zaklada,ali samo s tom razlikom sto se hambarsko zito nije placalo vec vracalo i to u rodnim godinama.Govori se da je Sulejman-kapetan ostajao gotovo uvijek duzan porez ili desetinu sultanskoj blagajni,sto znaci da za njegova doba narod nije bio opterecen porezom ili desetinom.
I zaista,Sulejman-kapetana nalazimo kao duznika i to 7.I 1246. I 7.VIII 1249.godine.
I nakon ukinuca kapetanija,kao covjek vjeran Ali-pasi Rizvanbegovicu i sultanu,ostao je Sulejman-beg u Ljubuskom kao muselim i tu je sluzbu obavljao sve do smrti.Umro je 18.XII 1848.g.
Ovome je kapetanu spjevao jednu pjesmu od 50 stihova sarajevski muftija Sakir-efendija Muidovic.U toj se pjesmi slavi Sulejman-beg i grad Ljubuski.
Od ljubuskih dizdara po imenu su mi poznati:Hasan oko 1730,Mahmut 1773.i 1781. I Hasan 1807.godine.
Od ljubuskih aga spominju se Zulfikar-aga(1758) I 1801.Salih-aga Bakamovic,rodom iz Mostara.
Izvor:H.Kresevljakovic:Kapetanije u BiH(1953).