Šta je Bošnjak? Jedna mala grana
velikoga stabla Slavijana,
koga ime u pročelju piše
Povijesnicu junačkih mejdana.
Šta je Bošnjak? Jedno ime slavno
koje svijet poznaje odavno,
koje Beč i Budim potresaše
i Carigrad i Kosovo ravno.
Šta je Bošnjak? To pleme viteško
Koga vila prostiraše krila,
s Durmitorom do Karpatskih gora,
sa Balkana do sinjega mora.
Šta je Bošnjak? Jedan narod mali
koji međ’ dva svijeta stajaše,
koji sile evropskije silah
i križarske vojne razbijaše.
Šta je Bošnjak? Kumče Davorova,
čedo slavne, al’ krvave sreće,
deset puta, ne jednom, umrijeće,
al› bošnjaštva odreći se neće!
(1894.)
(Dr. Safvet-beg Bašagić)
Safvet-beg Bašagić je bez sumnje jedno od najeminentnijih imena u novijoj kulturnoj povijesti Bošnjaka, naučnik, historičar, orijentalis, pjesnik, prevodilac, društveni, i javni radnik koji je nezaboravno zadužio bošnjački narod svojim radom prvenstveno na polju kulturnog preporoda.
Sudeći po stihovima njegovih pjesama mogli bismo zaključiti da se historija susjedskih odnosa prema Bošnjacima, kako vidimo, nažalost, ponavlja, a historija se ponavlja samo onima koji nemaju želju da je upamte. Bošnjaci, u Bašagićevim pjesmama, su dostojanstven, miroljubiv i radan narod koji se, stiješnjen između raskomoćenih susjeda, jedino bori da opstane.
Safvet-beg Bašagić je pred kraj života teško obolio. Umro je 1934. godine i sahranjen na počasnom mjestu u haremu Begove džamije u Sarajevu.