U današnja vremena alternativna medicina poslala je, na određeni način, tabu tema. Iako je alternativna medicina postojala još i prije tisuću godina i ljudi su se uspješno liječili pomoću nje, danas ju neki i dalje gledaju s predrasudama. Ipak, nerijetke su situacije kada se ljudi nakon što ih izda tradicionalna medicina okreću upravo alternativnoj, pa samim time i alternativna medicina na našim prostorima postaje sve zastupljenija.
Ono čemu ljudi u posljednje vrijeme najviše vjeruju je liječenje biljkama. Metoda liječenja, ublažavanja te sprječavanja bolesti i tegoba uporabom cijelih ljekovitih biljaka ili njihovih dijelova, te uporabom sastojaka, kao i gotovih pripravaka naziva se fitoterapija. Ono što je posebno zanimljivo je da fitoterapija ne spada u alternativnu medicinu iako ju ljudi često uspoređuju s njom. Suvremena fitoterapija nije alternativna medicina, već dio znanstvene medicine i čini osnovu prevencije i pomoć pri izlječenju. Upravo fitoterapijom već generacijama bavi se najpoznatija ljubuška obitelj Sadiković. Razgovarali smo s trenutačnim nositeljem duge obiteljske tradicije dr. Nihadom Sadikovićem kako bismo saznali nešto više o ovoj obiteljskoj tradiciji i njihovom poslovanju. Otkriva nam da je njihova obiteljska tradicija bavljenja alternativnom medicinom duga više od 120 godina.
Veliko znanje
“Iako neke predaje govore da je se i moj pradjed bavio ovim načinom liječenja, osoba koja je najzaslužnija za dolazak ovakve medicine na naše prostore je Sadik Sadiković, moj djed. Zahvaljujući njemu, od tada pa do danas pomoću fitoterapije izliječen je ogroman broj ljudi”, kaže Nihad Sadiković s ponosom, dodajući kako je upravo njegov djed jedan od prvih fitoterapeuta na Balkanu koji je ozakonio svoj rad. Naime, Sadik Sadiković je bio zatvaran zbog svoga posla te mu je njegov rad bio onemogućavan sve dok jednom prilikom nije izliječio jednog visokog dužnosnika iz Beograda, nakon čega mu je dopušteno slobodno raditi. Sadik je bio čovjek koji je posjedovao veliko medicinsko znanje, za vrijeme Prvog svjetskog rata radio je u bolnici kao austrougarski vojnik te je nekoliko godina radio na Istoku. Sve to doprinijelo je razvijanju njegovog znanja, pa je 1928. godine objavio svoju knjigu pod nazivom “Narodno zdravlje”.
Osim djeda, Nihadu je uvelike pripomogao i otac Šefik s kojim je radio.
“Ljubavi prema ovom poslu pridonio je i rad s mojim ocem. Od oca sam naslijedio velik broj recepata, ali i iskustvo koje je on stekao kroz godine svoga rada. Veliko iskustvo sam i sam stekao kroz naporan rad, usavršavanjem u medicinskim centrima, posebno Rusiji, te sam tako došao do trenutka da biram hoću li nastaviti raditi u medicini kao ustanovi, odnosno Domu zdravlja u Ljubuškom, ili pokušati s privatnom praksom sjediniti medicinu s načinom liječenja pomoću bilja”, kaže Nihad. Kaže kako se od svojih prvih studentskih dana počeo zanimati za ljekovito bilje, a kasnije se posvetio izučavanju ovakvog načina liječenja. Kroz životno iskustvo Nihad je došao do trenutka da se uz suvremenu medicinu bavi i medicinom liječenja travama, odnosno fitoterapijom i homeopatijom. Fitoterapija danas podrazumijeva intenzivno proučavanje biljki. Ukoliko se želite baviti ovim poslom, naglašava dr. Sadiković, morate stalno biti u tijeku svih istraživanja, stalno proučavati i kroz svoj svakodnevni rad učiti.
Stalno učiti i proučavati
“Koliko god bilje bilo ljekovito i preporučljiviji način liječenja, ipak treba od stručne osobe zatražiti mišljenje može li se određena bolest može uspješno liječiti na taj način. Ozbiljne bolesti podrazumijevaju konzumiranje biljnih pripravaka samo kao dodatnu terapiju. Ukoliko se želite baviti ovim poslom, morate stalno biti u tijeku svih istraživanja, stalno proučavati i kroz svoj svakodnevni rad učiti”, ističe dr. Sadiković. On u svom poslovanju koristi više od 150 biljaka s naših prostora, nabavljao je i neke biljke s ruskog tržišta, no sada je to malo teže. Kao njegove najdraže biljke navodi koprivu, zovu ili bazgu te maslačak.
“Kopriva je biljka od koje svi bježimo da nas ne ožari, ali je izvrsna za liječenje mnogih bolesti. Ona se pokazala dobrom za jačanje krvi, za probleme s pojačanim menstrualnim krvarenjem, odlična je za bubrege i neke onkološke probleme. Zova ili bazga u potpunosti je iskoristiva. Iskoristiv je njen cvijet, list, korijen i svi ostali dijelovi. Njen cvijet je odličan kod prehlada, za čišćenje krvi, za upalne procese, probleme kod ženskih spolnih organa i mnoge druge bolesti. Maslačak bih posebno istaknuo, koristim njegov korijen, list i cvijet. On se pokazao odličnim za rješavanje problema u hepatobilijarnom traktu, za jetra, žuč, šećernu bolest, kožne bolesti”, kaže.
Dodaje i da mu je i jedna velika želja uvesti kineske biljke koje se nalaze na njemačkom tržištu u svoju praksu. Ono što je zanimljivo kada su u pitanju kineske biljke je činjenica da su one prije dvadesetak godina bile zabranjene u Americi dok u posljednje vrijeme masa američkih liječnika nastoji ući u osnove kineske medicine, tako da 40 posto Amerikanaca danas koristi kineske prirodne lijekove.
Uzima maha
To je podatak koji govori da fitoterapija uzima maha u svijetu. Na našim prostorima je jedno vrijeme bio prisutan zastoj kada je u pitanju fitoterapija.
“Ima ljudi koji se zaista bave time i to čine dobro, ali ima i onih koji, nažalost, ne služe na čast fitoterapiji. Ipak dosta pacijenata, posebice mlađih ljudi, na osnovi preporuke i samostalne odluke pokušava pronaći pomoć u liječenju ljekovitim biljem”, pojašnjava dr. Sadiković. Kaže da mu se ljudi najčešće obraćaju za pomoć kada su u pitanju najviše bolesti današnjice, pojačan krvi tlak, ateroskleroza, gastritis, problemi uslijed medikametoznih oštećenja, kožne bolesti, urogentalne bolesti, ali i određeni psihički problemi.
Ovaj cijenjeni liječnik uspješno je ujedinio klasičnu medicinu i fitoterapiju te na taj način stekao povjerenje velikog broja pacijenata koji mu dolaze iz gotovo svih krajeva regije.
“Nadam se kako je pred nama vrijeme kada će se o ovom načinu liječenja više govoriti te da će imati i još više pobornika koji će se prije odlučiti za pokušaj liječenja ovim načinom”, rekao je za kraj dr. Sadiković.
Antonija Bradvica [ Dnevni list ]