Odluka Vlade Republike Turske da po povoljnijim uslovima odobri uvoz na svoje tržište 15.000 tona mesa iz Bosne i Hercegovine ne samo što je u velikoj mjeri spasila bh. proizvođače, mnoge od sigurne propasti, već je dala i prve pozitivne efekte u smislu oporavka i revitalizacije bh. stočarstva, posebno uzgoja junadi i goveda.
Dok bh. mediji šire mržnju prema Erdoganu: Uvoz 15.000 tona mesa u Tursku spasio bh. proizvođače BIH
U to se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) koja je proteklih dana boravila na prostorima Hercegovine i dijelovima Bosne u kojima je izraženo bavljenje stočarstvom – Glamoču, Livnu i Tomislavgradu.
“Mislim da je šansa za bh. poljoprivredu ogromna. Ukoliko bi odluka Turske ostala na snazi četiri – pet godina, mislim da bi došlo do ogromnih zapošljavanja. I to baš onih ljudi koji možda ne znaju, odnosno bili su nesigurni šta kada proizvedu 10 bikova koje nisu imali kome prodati jer je uvijek bilo nesigurno: ili je bila niska cijena ili nije imao tko otkupiti. Sada se sve to posložilo”, priča za AA Damir Pavković, direktor firme “Šišović” sa kojim smo razgovarali na farmi ove kompanije u Tomislavgradu.
Na farmi u Tomislavgradu, jednoj od dvije u sastavu ove kompanije, imaju 1.200 grla, a dnevna proizvodnja mlijeka je oko 13.000 litara. Samo u okviru firme “Šišović” godišnje se proizvede devet miliona litara mlijeka što je deset posto ukupne bh. proizvodnje koja iznosi 90 miliona litara na godišnjem niovu.
Saznali smo da s obzirom da se farma nalazi na 910 metara nadmorske visine u svakoj drugoj državi to trebala biti beneficirana proizvodnja. Ali, u Bosni i Hercegovini to nije tako.
Istovremeno, na farmi za uzgoj goveda za proizvodnju mesa u Glamoču nalazi se 900 grla koji se pripremaju za tržište. Prvenstveno Turske, jer od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na tamošnje tržište nije više moguće izvoziti svježe meso. A, nova tržišta je teško bilo pronaći. Otvaranje turskog, vele bh. proizvođači, došlo je kao spas u posljednji čas. Vidljivi su i pomaci naprijed u bh. proizvodnji.
“Već se sada osjeća da ljudi više razmišljaju o tome, ubacuju nova goveda, povećavaju brojno stanje. Onaj ko je imao 10 već sada razmišlja da ubaci 15 ili 20 grla. Mislim da će biti samo bolje i bolje”, navodi Pavković.
– Turska jedini izlaz –
Interesiralo nas je da li su bh. proizvođači nakon nemogućnosti da izvoze u EU uspjeli naći neka nova, alternativna tržišta osim Turske.
“Nigdje. Trenutno samo Turska i to je jedini izlaz trenutno za veće bh. proizvođače”, zaključio je Pavković.
O eventualnoj odluci Evropske unije, odnosno Republike Hrvatske da u nekom narednom periodu opet omogući uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine Pavković kaže:
“Mislim da će, što se tiče svježeg mesa, to teško ići. Jer, Evropa ima višak mesa i mislim da nije problem u bh. proizvođačima i njihovim uvjetima. jednostavno ima mesa i tako se na neke druge načine blokira izvoz”.
Direktor firme “Šišović” Damir Pavković ističe kako je izvoz u Tursku krenuo krajem prošle godine, negdje u oktobru 2014. godine. Tada je turska vlada, navodi Pavković sa našom državom, BiH sklopila ugovor o izvozu 15.000 tona svježeg mesa za Tursku.
“Tada je to izgledalo malo nemoguće. Bojali smo se da će doći do nekih komplikacija. Međutim, to je ispala ozbiljna priča. Mi smo se tada među prvima uključili u taj posao. Prve količine koje su izvezene uopće u Tursku bile su iz mesne industrije ‘Šišović’ iz Rakitna. To je bilo oko 400 tona svježega mesa, a isporučeni su negdje od početka novembra do početka decembra prošle godine”, navodi Pavković.
Međutim, pred Novu godinu je došlo do zastoja i proizvođači nisu znali kako će se stvari dalje odvijati. Ipak, navodi Pavković odmah početkom ove godine ponovno je pokrenuto i odobren je kontingent od 15.000 tona. To je omogućilo da se sada uključe i druge firme, tako da već sada tri – četiri firme iz Bosne i Hercegovine rade na tom poslu.
“Mi smo početkom aprila dobili najveći pojedinačni kontingent od 3.680 tona mesa. Sklopili smo ugovor sa našim partnerima iz Turske i evo sada ide nekih 550 do 600 tona mjesečno u kontinuitetu za Tursku. To bi trebalo do kraja godine da završimo”, zaključuje Pavković.
On naglašava da još uvijek svi ne znaju koliko je to dobro i koliko znači za BiH, jer su ljudi bili skeptični.
“Ali, sada kada je izvoz krenuo sada su se svi zainteresirali i svi su krenuli u to. Tako da će ova priča imati smisla tek dogodine ili ONE iza ako Bog da ako se produži ugovor sa Turskom. A, evo sve su naznake da će se produžiti tako da tek će sada krenuti pravi posao”, istakao je Pavković.
Interesiralo nas je da li je skepticizam mnogih da će bh. proizvođači moći odgovoriti potrebama i zahtjevima turskog tržišta o isporuci 15.000 tona mesa bili opravdani.
“Stvarno je 15.000 tona izgledalo nemoguće, ali ako se to razvuče kroz godinu-dvije dana mislim da ćemo moći. Sada bi mogli za godinu dana uraditi 15.000 tona. Prvu godinu je to naravno bilo nemoguće jer smo svi bili nepripremljeni. Nitko nije znao kakvi su propisi, šta od dokumentacije treba, kakva je procedura prevoza jer se po prvi puta svježe meso prevozilo avionom. Sve su to bile neke nepoznanice koje sada tako lagano idu da nema nikakvih problema”, istakao je Pavković.
– TRANSPORT kopnom šansa i za bh. transportna preduzeća –
Navodi da je njihova kompanija sa ovim poslom koji imaju sa Turskom popunila svoj kapacitet što se tiče ove godine, iako već sada razmišljaju o proširenju kapaciteta ukoliko bude osigurano da će posla i narednih nekoliko godina. Ako to bude tako, planiraju udvostručiti svoje kapacitete.
S obzirom da se prevoz mesa iz Bosne i Hercegovine za tursko tržište vrši isključivo avionom zanimalo nas je koliko taj proces poskupljuje TRANSPORT.
“To ga značajno poskupljuje, ali trenutno nema druge opcije. Prijevoz sa kamionima je moguć jedino kroz Bugarsku ili Grčku, ali pošto su u Evropskoj uniji znači samim tim EU ne dozvoljava prolaz. Tako da ovo je sada muka i poskupljuje možda sve i do jednu KM (50 centi) po kilogramu, ali u svemu tome smo se našli. Našli smo se malo mi, malo naši partneri iz Turske. Svako je malo popustio u tim zahtjevima i jednostavno ide”, poručio je Pavković.
A, eventualna odluka Bugarske da kroz svoj teritorij dozvoli TRANSPORT iz Bosne i Hercegovine za Tursku ne samo da bi smanjio troškove transporta već i povećao angažman bh. djelatnika.
“Značilo bi dosta. Ne samo nama nego i našim partnerima iz Turske jer bi bilo komotnije od same nabavke robe koja nam treba. To bi bila šansa i za naše prevoznike koji bi tada sigurno dobili tržište koje je zanimljivo. Možda bi i do 50 kamiona dnevno bilo uključeno u taj posao. Mislim da bi i to bila šansa za naša transportna preduzeća”, poručio je Damir Pavković, direktor firme “Šišović”.
Mljekara Livno: Za tursko tržište kreće prva narudžba od 20 tona sira
Brodom ka Istanbulu iz Luke Ploče u Hrvatskoj tokom ovog mjeseca krenut će prva narudžba sira iz Mljekare Livno namijenjena za tursko tržište. Sir bi na odredište, u Tursku trebao stići nakon tri dana plovidbe.
Direktor livanjske mljekare Željko Marijan u razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi kako je Mljekara Livno imala posjetu iz Ureda za veterinarstvo Republike Turske i da su nakon toga dobili dozvolu za izvoz svojih proizvoda na tržište Turske.
– Slijedom toga došli smo u kontakt sa ekipom ljudi koji su bili zainteresirani da plasiraju naš proizvod na tržište Turske i ovih dana očekujemo realizaciju tog našeg dogovora. Naime, dobili smo prvu narudžbu sira koju bi mi trebali da isporučimo tokom ovog mjeseca na tržište Turske. Radi se o polutvrdim sirevima tipa edamer i gauda i sir gorica kao i našeg najjačeg brenda livanjskog sira cincara i trapista i to u količini od oko 20-tak tona – navodi Marijan.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za AA istakao je kako je Bosna i Hercegovina zatražila od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove delegacije koja je nedavno boravila u Sarajevu da omoguće izvoz dodatnih 1.500 tona žutog sira što bi značajno relaksiralo trenutnu situaciju sa mljekarskom industrijom u Bosni i Hercegovini.
Ekipa Anadolu Agency tim povodom posjetila je Mljekaru Livno kako bi saznala šta bi zapravo značila odluka o izvozu 1.500 tona žutog sira iz Bosne i Hercegovine na tursko tržište. U proizvodnim pogonima Mljekare Livno zatekli smo vrijedne radnike, njih 50-tak koji pripremaju sireve za isporuku na tržišta.
Spas za mljekare je izvoz
– Značilo bi strašno puno posebno ako se zna da sve mljekare imaju PROBLEM viška mlijeka i Meggle, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Milkos, Dukat iz Gradačca, Zott iz Gradačca, kao i mi. Svi imamo višak mlijeka kojeg mi trebamo preuzeti kako bi zaštitili te naše proizvođače mlijeka, naše kooperante. Ako gledate to što je trenutno na tržištu tolika ponuda, a mi nikoga ne odbijamo znači da u biti mljekara ispadne da je na prvoj crti odbrane socijalnih prilika u Bosni i Hercegovini – naveo je direktor livanjske mljekare.