Popisi stanovništva iz 1921. i 1931.godine pružaju mogućnost da se prate interesantne promjene koje su nastale u ukupnom kretanju stanovništva na području BiH.Budući da nakon 1931. godine sljedeći popis nije vršen,preostaje da se za 1941.g. sačini procjena o ukupnom broju stanovništva.
Popis iz 1913.pokazuje da je u BiH bilo 1,962.411 stanovnika,a prema popisima od 1921. i 1931.g. u BiH živilo je 1,890.440 i 2,232.555 stanovnika.Prema ustaljenoj godišnjoj stopi prirodnog prirasta od 1,90 % BiH trebalo je da ima 1921.g. 2,250.000 stanovnika,što znači da je kao posljedica prvog svjetskog rata njeno stanovništvo umanjeno za oko 360.000 lica(16%),odnosno da je BiH u toku Prvog svjetskog rata izgubila svakog šestog potencijalnog stanovnika.Razumljivo ovaj veliki gubitak stvarnih i potencijalnih stanovnika nije samo posljedica ratnog uništavanja ljudskih života nego je dobrim dijelom posljedica emigracije mahom stranaca po završetku prvog svjetskog rata,kao i povećane smrtnost,posebno djece,zbog ratne oskudice u ishrani.
Ukupno stanovništvo BiH i Kraljevine Jugoslavije:
BiH(1921)=1,890.440 Kraljevina YU=11,692.739 Učešće BiH=16,2%
BiH(1931)=2,323.555 Kraljevina YU=13,934.038 Učešće BiH=16,7%
BiH(1941)=2,850.000 Kraljevina YU=16,604.968 Učešće BiH=17,2%
Navedeni podaci pokazuju da se ukupno stanovništvo BiH,za posmatranih 20 godina,povećalo za više od polovine,a stanovništvo YU za nešto više od dvije petine.
Između dva popisa,u periodu 1921-1931,stanovništvo BiH poraslo je za 433.115,a u periodu 1931-1941. za 526.445 stanovnika.U tom periodu broj stanovnika YU u prvom periodu povećao se za 2,241.306,a u drugom za 2,670.930 stanovnika.
Komparacijom podataka o ukupnom kretanju stanovništva na ova dva podrčja,zaključujemo da je stopa promjene porasta između dva popisa za BiH bila 22,9% u periodu 1921-1931.odnosno 22,7 za 1931-1941.godinu
Interesantno je,također,pogledati pokazatelje prosječne godišnje promjene broja stanovnika.Prosječan godišnji porast stanovništva u BiH za 20 godina bio je 47.978 stanovnika,s tim da je u periodu 1921-1931. to povećanje bilo ispod ovog prosjeka i iznosilo je 43.312,dok je u sljedećem desetljeću prosječno godišnje povećanje 52.645 stanovnika.
U Kraljevini YU prosječni godišnji porast za međuratno razdoblje iznosio je 245.612 stanovnika
(…)Broj domaćinstava(1921-1931) u BiH porastao je za 61.943,dok je indeks porasta iznosio 118,42.Dakle,ukupno stanovništvo u BiH raaslo je brže nego broj domaćinstava.Odatle se može zaključiti da su se uvjeti života i stanovanja za ovih deset godina unekoliko pogoršali,jer je prosječan broj članova na 100 domaćinstava u Bih,1921.g. bio 562,a 1931.g. 583 stanovnika.
Stopa nataliteta opada na oba posmatrana područja,tako da je u BiH sa 40,3% opala na 35,1% a u Kr.YU sa 33,6 na 25,9 %.Po ovome se vidi da je stopa nataliteta stalno veća u BiH.Zanimljivo je napomenuti da je u cijelom ovom periodu BiH imala najvišu stopu nataliteta u YU.
Stopa mortaliteta u BiH imala je stalnu tendenciju opadanjaStope nataliteta i mortaliteta su stalno na višem nivou od stope mortaliteta Kr.YU.U okviru stope mortaliteta posebnu važnost imaju stope smrtnosti dojenčadi,jer je njihova veličina značajan indikator nivoa zdravstvenog razvoja.Interesantno je spomenuti period od 1934.1937.kada je stopa niža za BiH nego za cijelu zemljuNaime,za BiH ona je iznosila 160,1%,odnosno 139,3% za Kr.Yu.
Kao rezultat kretanja stope nataliteta,koje su u BiH bile najviše u okviru Kr.YU,te mortaliteta,čiji je nivo išao ispod prosjeka zemlje,prirodni priraštaj u posmatranom periodu bio je u BiH najviši u zemlji.Stope prirodnog priraštaja varirale se u BiH tako da je najniža bila u visini 18,8%.1936.godine.U ovom periodu već je primjetno opadanje prirodnog priraštaja u zemlji,ali se takva tendecija ne može naslutiti i u BiH.Stopa prirodnog priraštaja u pojedinim godinama gotovo je dvostruko niža nego na teritoriji YU,gdje je stopa prirodnog priraštaja opala sa 13,8 % u 1931.g. na 11% u 1939.godini.
Izvor:Kemal Hrelja-Kako je živio narod,SA 1994.