Najpoznatiji herbicid protiv korova cidokor, koji se naširoko primjenjuje u voćnjacima, vinogradima i maslinicima, vjerojatno može izazvati rak.
Tako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija, na što upozorava EU zastupnik Davor Škrlec povodom najava da će Hrvatska u Bruxellesu podržati prijedlog Europske komisije o produljenju dozvole za korištenje glifosata do 2031. godine u Europskoj uniji. Upravo je glifosat djelatna tvar antikorovskih herbicida, koji se posljednjih godina sve češće upotrebljavaju na našim poljima.
Zastupnik Davor Škrlec tako traži od ministra poljoprivrede Davora Romića preispitivanje stajališta Ministarstva poljoprivrede i navodi argumente protiv daljnje uporabe glifosata.
– Kao član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu, pozivam našeg ministra da razmotri podršku prijedloga Komisije te se založi u interesu zdravlja građanki i građana RH, kao i svih građana EU-a, za smanjenje autorizacijskog razdoblja na tri do pet godina s ciljem provedbe relevantnih istraživanja s konkretnim rezultatima o štetnosti glifosata – ističe Škrlec.
Grupacija Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu, čiji je član i zastupnik Škrlec, pokrenula je ovog tjedna kampanju kojom žele utjecati na ukidanje dosadašnje licencije za daljnju upotrebu glifosata u Europskoj uniji, čije trajanje istječe u lipnju ove godine.
Glifosat je kemikalija koju pronalazimo u herbicidima namijenjenima uništavanju nepoželjnih korova. Upravo su i herbicidi na bazi glifostata postali najviše korištena poljoprivredna kemikalija svih vremena. Osim njegova intenzivna korištenja, glifosat se pokazao vrlo kontroverznim, što je dovelo do porasta zabrinutosti o njegovoj sigurnoj upotrebi. Zeleni u svojoj kampanji navode sedam glavnih razloga zbog kojih bi glifosat trebao biti zabranjen u EU-u.
– Prvenstveno se pozivam na Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja je definirala glifosat kao potencijalno kancerogenu tvar te je zabrinjavajuće kako su brojni instituti i agencije, uključujući i američke (EPA, FDA), identificirali prisutnosti glifosata u zraku, vodi, hrani te ljudskom urinu i krvi.
Također, treba ukazati na blisku povezanost herbicida na osnovi glifosata i GMO sjemena kao rizik za zdravlje i okoliš. S obzirom na činjenicu da su sve županije RH proglašene zonama slobodnim od GMO-a, dodatan je argument u prilog neopravdanosti podržavanja prijedloga o glifosatima od strane Hrvatske – zaključuje Škrlec.
Koliko je na terenu pretjerana upotreba svih vrsta pesticida, pa tako i sredstava protiv korova, nitko sa sigurnošću ne može reći. Primjerice, dolina Neretve je poljoprivredni kraj i nema niti jednog seoskog domaćinstva, a da nije upotrijebilo cidokor, kojeg proizvodi Moza “ubijanje” korova.
– Cidokor olakšava posao poljoprivredniku ako ima velike nasade. Mali nasadi sami po sebi nisu nikakav problem. Tu se da i rukom počupati travu ispod stabla mandarine, loze ili bilo kojeg drugog voća – kaže nam poljoprivrednik Jakov Vištica. Međutim, na velikim površinama bez herbicida je nemoguće raditi jer bi trava bila veća od mandarina, pojasnio je Vištica, naglašavajući dastrojno nije problem urediti pravce između nasada, ali je problem s travom uz korijen.
Ima li neko zamjensko sredstvo za glifosat, ja ne znam, zaključio je Vištica te dodao da je s obzirom na nisku cijenu mandarine nemoguće osigurati 100-postotnu ekološku poljoprivredu.
– Nije lako napraviti obradu zemlje ispod stabla jer time povećavate troškove proizvodnje. Koliko bi radnih sati trebalo da se ručno čupa trava ispod svakog stabla? Zato cidokor upotrebljavaju i Španjolci i Izreaelci – kazao je Vištica.
Agronom Robert Doko pojašnjava nam da je s promjenom herbicida na bazi glifosata sve u redu, jer je on prošao stroge kontrole Europske komisije.
– Danas je puno aktivnih tvari u postupku registracije i donose se procjene o eventualnoj štetnosti i ograničenjima primjene, smanjivanju doza i slično. Za glifosat to nije nova vijest, koliko ja znam, on je već prošao postupak analize Europske komisije i registracije i nema nikakvih ograničenja za primjenu – ističe agronom Doko.
Cidokor se primjenjuje i u vinogradarstvu. Međutim, ako se radi o ekološkoj proizvodnji vina koje se izvozi u zemlje EU-a, cidokor niti bilo koji drugi preparat na bazi glifosata ne dolazi u obzir – kaže nam vinogradar i vinar Drago Veraja.
– Bilo je slučajeva u Hercegovini da je kemijskom analizom vina utvrđeno da su vinogradi polijevani cidokorom i sve im je vraćeno iz Njemačke – kaže Veraja, koji se zalaže za međurednu strojnu obradu vinograda bez ikakve upotrebe herbicida.
Kao i u vinu, glifosat se može naći u maslinovu ulju bez obzira koliko bilo staro. Stoga i maslinari trebaju biti na oprezu.
Slobodna Dalmacija