Ko to lupa halkom na vratima…
Fotografija i komentar postavljeni na facebook stranicu cidom izazvali su niz komentara u vezi postojanja i običaja postavljanja velike i male halke na avlijskim vratima, tj. kapijama.
Fotografiju je postavio Aid Čizmić, a prenešena sa facebook stranice “Vratnik Mejdan, gdje je prenešena sa stranice Hanefijskimezheb.
Sve se vrtilo od toga da velika većina nikad nije ni čula ni vidila tako nešto, pa do onih koji su to vidjeli i znaju za ovaj običaj. Pretragom po internetu pronađeno je nekoliko postova koji idu u prilog postojanju ovoga u običajima naših naroda u Bosni i Hercegovini.
Ovdje pregled fotografija i tekstova:
Da li ste znali?
Da su se u osmanskom dobu na kućnim vratima nalazile po dvije halke za kucanje, jedna manja, a druga veća. Kada god bi neko na vrata pokucao s malom halkom, odmah se znalo da onaj koji kuca je žensko, pa bi vrata otvarala domaćica te kuće. A kada bi neko na vrata pokucao s velikom halkom, odmah se znalo da onaj koji kuca je muško, pa bi vrata otvarao domaćin kuće.
Dvije halke za kucanje (wixsite.com)
Zvekir – Halka na starim vratima
Još uvijek možemo vidjeti mahom po mahalama, sokacima na oronulim drvenim vratima, ne od nepažnje, nego od starosti i autentičnog izgleda, na starim bosanskim kućama, divne halke koje su vjekovima prkosile vremenu i održale se do današnjih dana, onako preplanule, “hrđave” poprimile patinu, zvekire kako prkosno stoje tamo gdje su nekada davno postavljene.
Danas skoro u nestajanju, samo kao suvenir i muzejski eksponat, ostaće dugo godina u zatvorenim prostorima muzeja da se tamo “pokazuju” onima što ih ne pamte ili ih nikada nisu ni vidjeli osim na fotografijama.
Na tu halku “lupao” je onaj koji je nželio ući u kuću domaćina kao “musafir” (godt) ili komšije koje su krenule na sijelo ili na kafu, i dalo mu se do znanja da su gosti pred vratima.
Običaj je da se halkom lupi tri puta kako bi neko od ukućana izašao pred dobronamjernike i poželio im dobrodošlicu.
Postojala je veća i manje halka, prvu su koristili muškarci, dok su manju koristile žene, tako da bi se po zvuku i brzini kucanja dalo do znanja, za koga su gosti, jer je tada bio “adet” (običaj), dfa žene pokrivaju lice i da nije dobro da se izlažu pogledima muškaraca. Lupanje halkom po vratima opjevano je u mnogim bosanskim sevdalinkama predstavljajući tako simboliku dolaska gosta, a jedna od njih je “Ko to lupa halkom o vratima, halka mu se o vratu slomila”.
Danas u vrijeme električnih zvona, video nadzora, mikrofona, zvučnika i halka je izgubila svoj prvobitni smisao i namjenu, tako da još oni zvekiri koji su opstali inone koje ugrađuju na novim kućama na drvenim vratima, imaju samo estetsku dimenziju.
Drvena vrata sa halkom svojim izgledom na starim bosanskim kućama i avlijama, simboliziraju kulturu i tradiciju jednog naroda, koji je kroz svoju gostoprimljivost i otvorenost uvijek uvažavao i osjećao druge.
Zvekir je dobro prepoznat i “eksploatisan” u sarajevu, pa se komotno može reći da je postao simbolikom našeg grada. Mnoge zlatarske radnje kao i dizejneri, u svojoj obradi danas imaju predmete sa simbolom zvekira, i na taj način odvajaju ovaj simbol od zaborava. Skoro da je “šredmet”, halka i neprimjetan, ali se ima još ponešto i kazati…
Sarajevo, utorak 03.03.2020.
Hvala ako ste pročitali
(Hamo Muhić/facebook/Friends Who Like Sarajevo Grad)
Zvekir je jedan od simbola grada Sarajeva. Običaj je bio da se zvekirom pokuca tri puta na vrata prije ulaska.
“Ko to kuca halkom po vratima, halka mu se o glavu razbila”
(Galerija Sehara/facebook)
Na ulazu skoro svake bolje bosanke kuće nalazila su se drvena vrata i na njima gvozdena halka. Na tu halku udara onaj koji želi da uđe u kuću, da bi ga ukućani čuli i u kuću uveli. Riječ halka, potječe iz turskog jezika i ima značenje zvekira, metalne naprave kojom se udara o vrata, kako bi se domaćinu dalo do znanja da mu je gost pred vratima. Običaj je da se halkom zalupi tri puta, dok neko od ukućana ne izađe pred goste i ne poželi mu dobrodošlicu.
Pojam lupanje halkom od vrata, korišten je u mnogim bosanskim sevdalinkama, predstavljajući metaforu dolaska gosta. Tako u sedvalinkama nalazimo stihove „Ko to kuca po vratima, halka mu se od glavu razbila“ ili „Halka kuca na vratima, ko je to, belaj“. Danas u vrijeme modernih zvona, halka je izgubila svoj prvobitni smisao. Ali, i dalje se u starim dijelovima grada, halke mogu primijetiti na ulazima vrata. Ipak, njihova svrha je, prije svega, estetske prirode. Suvenir Vrata Bosne svojim izgledom imitira vrata na ulazima u stare bosanske avlije. Simbolizira kulturu i tradiciju jednog naroda koji je kroz svoju gostoprimljivost i otvorenost uvijek uvažavao i osjećao druge.
Vrata Bosne, kao suvenir, su dobijali mnogi i danas širom svijeta ukrašavaju sobe i zidove svojih domova
Pomračina, cijelo selo spava,
ej, sahat-kula dvan'est otkucava.
Ko to lupa alkom na vratima,
ej, alka mu se od glavu slomila?
Tuđe momče po jabani ‘oda,
ej, lutajući, traži dragoj vrata.
Majku mi je zaboljela glava,
ej, pa od glave ne može da spava.
jabana (tur. yabana pustinja, divljina) – tuđina, inostranstvo; jalovina, neobrađivana zemlja jabandžija (tur.) – stranac, tuđin
(spagos)
Spagosmail.blog
Halke na kapiji hadži Tahirage Sutovića, Tacno.net
Kapija na Crkvici, Ljubuški
Kapija u Poćitelju, Dženad Džino
Stolac, Hase Pitića 1
U Stocu