Protesti u Sarajevu, Briselu, Podgorici i brojnim drugim gradovima: Ne damo BiH, u njoj ima mjesta za sve

U 35 gradova širom svijeta održani su protesti zbog političke krize u Bosni i Hercegovini. Oni centralni, koji su počeli u 12 sati, bili su u Briselu kao središtu Evropske unije.

Kako su ranije poručili organizatori protesta, a to su građani koji su migrirali iz Bosne i Hercegovine, na ovaj način žele upozoriti na mogućnost izbijanja novog sukoba te da je neprihvatljivo da se država dodatno dijeli po etničkoj osnovi.

Po početku protesta istaknuto je da se ignorisalo ono što se 90-ih dešavalo na prostoru, kako je navedeno, udaljenom 25 minuta leta iz Rima. Napomenuto je da su tada postojali logori u “srcu Evrope”.

Upozoreno je da mnogi u Evropi zanemaruju to da postoji mogućnost izbijanja novog sukoba. Kako je rečeno, ovo nije okupljanje samo za Bosnu i Hercegovinu, već za cijelo čovječanstvo.

“Ne damo Bosnu i Hercegovinu, u njoj ima mjesta za sve”

Prisutnima u centru Brisela, gdje se nalaze institucije Evropske unije, obratio se predsjednik nizozemske organizacije Platforma za Bosnu i Hercegovinu, koja je jedan od organizatora protesta, Hamdija Draganović. On je tokom rata bio logoraš u logorima Omarska, Keraterm i Manjača.

“Sve nas pokreće ljubav za Bosnu i Hercegovinu. Iza nas stoje građani Bosne i Hercegovine i prijatelji kojima je stalo do prosperiteta Bosne i Hercegovine. Mi smo Bosanci i Hercegovci koji su najčešće silom protjerani ili koji su bili ekonomski primorani da napuste Bosnu i Hercegovinu. Mi smo jednostavno grupa koja ne želi da šuti”, rekao je Draganović.

Kako je kazao, tokom posljednjeg rata su bili naivni te su zbog toga platili visoku cijenu. Osudio je djelovanje vlasti Republike Srpske i zanemarivanje drugih država onog što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini.

Pitao se zašto i Bosna i Hercegovina ne može biti uređena zemlja u kojoj će se građani baviti životnim pitanjima.

“Ne damo Bosnu i Hercegovinu, u njoj ima mjesta za sve”, zaključio je Draganović.

Poručio je evropskim političarima da ne potcjenjuju Bosnu i Hercegovinu te da će Evropska unija biti puno bogatija kada Bosna i Hercegovina bude njena članica.

“Pokažite Dodiku da je prevršio svaku mjeru”

Obratili su se i dvoje europarlamentaraca koji su nedavno posjetili Bosnu i Hercegovinu – Tineke Strik iz nizozemske stranke Zelena ljevica i Thomas Waitz iz stranke Zelenih u Austriji.

“Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini shvatila sam da veliki broj ljudi brine zbog mogućnosti novog rata. Koliko je bolno i koliko je bilo traumatično kada su Bosanci i Hercegovci u ratu bili prepušteni sami sebi – to se više nikada ne smije ponoviti”, navela je.

Ocijenila je da je retorika člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika ista kao retorika iz 90-ih godina.

Strik je osudila odnos Rusije i Kine prema Bosni i Hercegovini, kao i prisustvo dvojice europarlamentaraca francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, na čijem je čelu Marine Le Pen, Thierryja Mariana i Hervea Juvina na obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske.

Za nju nije slučajno što premijer Mađarske Viktor Orban i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, koji je zvaničnik Orbanove desničarske stranke Fidesz, finansijski podržavaju Dodika.

Pozvala je međunarodne zvaničnike da reaguju na političku krizu u Bosni i Hercegovini kako bi država prešla iz, kako je rekla, dejtonske u briselsku fazu.

“Pokažite Dodiku da je prevršio svaku mjeru i reagujte”, istakla je Strik.

Naglasila je da građani Bosne i Hercegovine trebaju živjeti po standardima po kojima žive građani ostalih evropskih država. Thomas Waitz je naglasio da građani Bosne i Hercegovine imaju podršku te da dalje mogu računati na nju.

Prisutni europarlamentarci su ponovo pozvali na sankcionisanje Dodika.

Strik smatra da se rad visokog predstavnika Christiana Schmidta potkopava te da Evropska unija nije prepoznala njegov značaj i da mu treba pružiti veću podršku.

U Podgorici su održani protesti koje je inicirala naša dijaspora s ciljem očuvanja i jačanja građanske i jedinstvene Bosne i Hercegovine. Okupljanje je održano ispred Delegacije Evropske unije, a posebno je upečatljivo bilo obraćanje književnika Andreja Nikolaidisa.

Nikoaidis je svoje obraćanje započeo kazujući da se dvije i po decenije po završetku rata u Bosni i Hercegovini ta zemlja ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću.

“Ratni cilj je ponovo isti, otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine i njegovo pripojenje Srbiji. Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob je ponovo ista: velikosrpski nacionalizam. Tek su realizatori drugi: umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovoga zločinačkog projekta Milorad Dodik. Inspirator i mozak operacije je ponovo isti: zvanični Beograd”, kazao je on.

Kako je moguće da je velikodržavni srpski projekt, odgovoran ne za jedan, nego za više genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine, i dalje aktivan, zapitao se.

“Koja je svrha dvije i po decenije angažovanja naših ‘zapadnih saveznika’ na Balkanu ako je region ponovo na ivici rata? Koja je svrha Haškog tribunala ako će zločini za koje je taj tribunal sudio biti ponovljeni, u ime istih velikodržavnih ciljeva? Koja je svrha Haškog tribunala ako su teritorijalni ciljevi zarad kojih su počinjeni zločini kojima se taj sud bavio – ostvareni”, rekao je on.

Čime će naši “zapadni saveznici” ovoga puta gasiti ratni požar, kojem su oni dozvolili da se razbukta, nastavio je.

“Sankcijama, kojima se Milorad Dodik ismijava, dok ničim ometan godinama postavlja eksploziv u temelje Bosne i Hercegovine? Podrškom Otvorenom Balkanu, najnovijoj verziji velikodržavnog projekta koji je 1992. zapalio Bosnu, u koji će silom utjerati i Sarajevo i Podgoricu? Novom verzijom ingeniozno ciničnog embarga na uvoz oružja, kojim je zapad onomad Bošnjake pokušao da spriječi da se brane od istrjebljenja? Podrškom Crkvi Srbije, koja je samo Crno srce beogradskog velikodržavnog projekta”, kazao je on prenosi CDM.

Ako ima onih koji se u samodovoljnoj političkoj nepismenosti pitaju zašto se Podgorica bavi Bosnom, kada imamo mnoštvo svojih problema, podsjećanje: “Niti jedna zemlja, kao niti jedan čovjek, nije ostrvo”, naveo je.

“I zato se ne pitaj za kim zvono zvoni: ono uvijek zvoni za tobom. Ako padne Bosna, neće biti ni Crne Gore. Sudbine tih dviju država danas su neraskidivo povezane”, zaključio je Nikolaidis.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt obratio se danas brojnim građanima koji protestuju ispred zgrade OHR-a povodom jučerašnjeg neustavnog obilježavanja Dana RS-a.

Schmidt je nekoliko demonstranata pozvao na razgovor u zgradu OHR-a, no oni su to odbili tražeći od njega da “radi svoj posao i sankcioniše Dodika”.On je ponovio svoj poziv, no s obzirom na to da niko nije ušao, Schmidt se obratio ispred zgrade.

“Moramo stvoriti budućnost za mlade ljude. Želim mir ovoj zemlji. Potrebni su razgovori i diskusije u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovo su teška vremena i tražim vašu podršku za vašu zemlju i za nas”, kazao je Schmidt.

Na ove njegove riječi čulo se negodovanje prisutnih koji su mu dobacivali da “zaradi plaću” i pitali “zašto ovo dopušta”.

“Znam ovu zemlju i ovaj grad i znam šta se ovdje desilo i znam šta se desilo u Srebrenici. Jučer nije bio dobar dan, ali to je za mene dodatni motiv da nastavim raditi svoj posao. Nikada neću prihvatiti ako neko postavi pitanje integriteta BiH”, dodao je Schmidt.

Protesti u Sarajevu su organizovani u skladu s protestima bh. dijaspore, koji se u ovim momentima održavaju u gradovima i zemljama širom svijeta, a na protestima ispred zgrade OHR-a građani su istakli nekoliko transparenata s različitim porukama.Protesti su najavljeni u Ženevi, Londonu, Otavi, Torontu, Oslu, Rimu, Beču, Štokholmu, Geteborgu (i drugim gradovima Švedske), kao i u Sarajevu i Tuzli. Prema najavama, očekuju se protetsi u 35 gradova širom svijeta.

Klix.ba

Tacno.net