Prije 21 godinu, na današnji dan, minobacačka granata ispaljena s agresorskih položaja je u 9:55 sati pala u ulicu Ferhadija u Sarajevu i ubila 26, a ranila 108 osoba. Sarajevo se danas sjeća masakra, a zvaničnici, predstavnici udruženja žrtava rata te porodice i prijatelji ubijenih položili su cvijeće i odali počast na mjestu stradanja.
Godišnjica masakra u Ferhadiji: U redu za hljeb je ubijeno 26, a ranjeno 108 osoba
Na mjestu stradanja okupilo se tek 50-ak građana Sarajeva, među kojima su delegacije Kantona Sarajevo, gradonačelnik Ivo Komšić i predstavnici nekoliko udruženja žrtava rata.
Tog dana ubijeni su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Čeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.
Ranjena Sarajka Sanja Hafizović se kroz suze prisjetila masakra u Ferhadiji. Kao i njeni sugrađani, stala je u red kako bi kupila hljeb. Teško je ranjena i danas osjeća posljedice.
“Taj dan sam krenula na posao, radila sam u Vodovodu i najednom sam vidjela haos. Kažu, prodaje se hljeb. Stala sam u red i to me je spasilo. Zapucalo je, nastao je mrak, bilo je užasno. Osjetila sam tople udare u leđa. Kad se slegla prašina, vidjela sam sliku koju nikada neću zaboraviti. Curica od pet-šest godina je ležala ispred mene i trzala glavom, a onda je prestala i umrla. To mi je uvijek pred očima. Ustala sam i vidjela da krvarim, tada sam pala”, rekla je kroz suze Sanja Hafizović, jedna od ranjenih Sarajki.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995 Fikret Grabovica rekao je za naš portal da Sarajevo i Sarajlije današnji dan ne smiju zaboraviti.
“Nevjerovatno je da su građani Sarajeva pobjegli od ovih dešavanja ili zaboravili, ili ne mogu da prevladaju to što je bilo i dođu i odaju počast. To što su Sarajevo i Sarajlije tada preživjele ne smiju zaboraviti. Taj dan je poginulo 26 naših sugrađana koji su čekali u redu za hljeb, od kojih je dvoje djece. Mala Emina je imala samo 12 godina, a Nedžad šest. Danas se sve vraća u taj period kada je Sarajevo proživjelo najstrašniji trenutak u historiji i trebamo se okupiti u što većem broju”, rekao je Grabovica.
Prisutnima se obratio i Suad Zeljković, premijer Vlade KS, koji je rekao da je ovo još jedan od načina da se njeguje kultura sjećanja i obilježi ovaj tragični događaj.
“Ovdje je trebalo biti nekoliko hiljada građana, ali je ovo naša stvarnost. Oni koji su čekali koru hljeba platili su je svojim životima i u toj rečenici bi se mogla ispričati cijela priča”, rekao je Zeljković.
Gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić kazao je kako sjećanja na žrtve šalju važne poruke svim preživjelima, a to je da su u ovom ratu mete bili nedužni civili bez oružja i uniforme te da su žrtve uzalud pale.
“Te žrtve su pale uzalud i trebaju to shvatiti i oni koji su prouzrokovali taj rat i stajali iza ovakvih agresija i masakra. Topovima i granatama se ne mogu promijeniti granice države, sva je ta politika propala, a mi danas vidimo koliko je uzaludno nevinih ljudi izginulo za ideje koje su neprovodive. Poruka je da nijedna svjetska ideja, ma kakava bila, nije vrijedna nijedne dječije suze, a kamoli ovolikih žrtava koje su pale”, rekao je Komšić.
Ministar za rad, socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica KS Muamer Bandić kazao je kako građani koji su stajali u redu za hljeb nisu poginuli, već su ubijeni i da se od toga ne smije bježati.
“Građani su ubijani u redovima za vodu, tokom sahrana i dženaza, sankanja, dječije igre, na pijaci… Zbog toga treba stvari zvati pravim imenom”, rekao je Bandić.
Predsjednik Antidejton grupe Nihad Aličković izrazio je svoje razočarenje brojnim ljudima koji su prolazili bez osvrta ili zastajanja. Pozvao je sve građane Sarajeva da dođu 31. maja ispred Katedrale, uzmu bijelu traku i na taj način odjau počast žrtvama genocida u Prijedoru.
(Klix)