Centralna banka Bosne i Hercegovine je početkom augusta zvanično aplicirala za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime je trebao otpočeti jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.
Ipak, kako saznaju Vijesti.ba, povratne informacije iz Brisela nisu dobre. Naime, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela problematiziraju činjenicu da se naša zemlja nalazi na sivoj listi Moneyvala, odnosno sivoj listi Operativne grupe za finansijske aktivnosti (FATF).
Podsjetimo, jedan od glavnih razloga što je BiH na sivoj listi jeste to Ministarstvo pravde Federacije BiH, na čijem je HDZ-ov Vedran Škobić, nije napravilo Registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Drugi razlog je činjenica da je SNSD-a odbijao propise koji se odnose na upravljanje oduzetom imovinom na nivou države.
Tako su u sadejstvu SNSD i HDZ još jednom koštali BiH žvotno važnog pitanja na evropskom putu.
Ostala je još eventualno mogućnost da u Evropskom platnom vijeću uvaže argumentaciju da siva lista nema veze sa konkretnim finansijskim sektorom.
SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švicarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.
Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području donijet će brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u eurima. U zemljama Zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50% do čak 94%, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona eura.
Ulazak u SEPA područje za građane BiH znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u Bosnu i Hercegovinu doznači oko četiri milijarde KM.
Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da Bosna i Hercegovina više od 80 posto svoje vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja.
Istovremeno, ovaj proces doprinosi modernizaciji platnog prometa, razvoju digitalnih finansijskih usluga, jačanju ukupne otpornosti i konkurentnosti finansijskog sektora.
(Vijesti.ba)