Već se s početkom zvaničnog dolaska Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine bilježe pojave prvih vakufa.O tome koliko je vakuf značio za razvoj BiH i nastanak urbanih,a time i političkih,ekonomskih,kulturnih i vjerskih sjedišta,najilustrativnije govori podatak koji kaže da se u imenima nekih gradova u BiH spominje vakuf,što znači da su oni nastali iz vakufa. Ti gradovi su,npr.Kulen-Vakuf,Skender-Vakuf,Gornji-Vakuf,Donji –Vakuf i mnogi drugi.Pored ovih,za neke gradove se zna da su nekada ranije u svome nazivu imena imali riječ vakuf.Tako se današnji Mrkonjić.Grad nekada zvao Vercar-Vakuf,a današnji Sanski Most zvao se samo Vakuf i sl.
Većina starih gradova u našoj zemlji svoj nastanak i razvitak vezuju uz pojavu nekog vakufa,odnosno uz ličnost vakifa,dobrotvora.Tako,npr.,sljedeći gradovi su vezani za pojavu vakufa i njegova vakifa:
Sarajevo-Isa-beg Isaković i Gazi Husrev-beg;
Tuzla-Turali-beg;
Mostar-Karađoz-beg i Koski Mehmed-paša;
Tešanj-Ferhad,sin Skenderov;
Maglaj-Kalavun Jusuf-paša;
Nova Kasaba-Musa-paša,budimski vezir;
Banja Luka-Ferhad-paša Sokolović i Sofi Mehmed-paša;
Gradačac-kapetan Gradašćević:Osman,Murat i Husein;
Foča-Mehmed-paša Kukavica;
Mrkonjić-Grad_Kizlar-aga Mustafa;
Rogatica-Husejn-beg,sin Ilijas-bega;
Višegrad i Rudo-Kara Mustafa-paša;
Čajniče-Gazi Sinan-beg;
Gračanica-Ahmed-paša Budimlija;
Iz prikazanog spiska vidi se da je velika većina vakifa iz reda domaćeg stanovništva koji su obnašali značajne političke i vojne funkcije osmanske države na teritoriji BiH.To su:veziri,paše,begovi,age,gazije,kapetani i drugi.Međutim brojni podaci govore da se vakifi javljaju u svim društvenim slojevima,tj.ne samo među bogatim stanovništvom,kako je gore spomenuto nego i među brojnim trgovcima,zanatlijama,kadijama,muftijama,ulemom i imamima,muškarcima i ženama.
PODJELA VAKUFA S OBZIROM NA SVRHE UVAKUFLJENJA:
Vakif potpuno slobodno raspolaže pravom određivanja koji će vakuf izgraditi ili ostaviti iza sebe i u koje dobrotvorne svrhe i ciljeve će se koristiti njegov vakuf.Tako su nastale brojne ustanove,izgrađeni raznovrsni objekti koji se,s obzirom na svrhu i namjenu,mogao razvrstati u sljedeće kategorije:
a) vjerske svrhe:džamije,mesdžidi,musalle,tekije;
b) obrazovno-odgojne svrhe:medrese,mektebi,biblioteke;
c) humanitarne svrhe:pomoć siromasima,jetimima,učenicima putnicima,dužnicima,zarobljenicima,bolesnima i za zbrinjavanje napuštenih i bolesnih životinja;
d)socijalne svrhe:vodovodi,putevi,mostovi,sahat-kule,šadrvani,bunari,ćesme,haremi za ukop umrlih;
e)privredne svrhe:bezistani,hanovi,zanatske radnje,mlinovi,stanovi i kuće.
PODJELA VAKUFA S OBZIROM NA EKONOMSKU SAMOSTALNOST
Osnovna svrha vakufa jeste učiniti dobro i bogougodno djelo a ona se u konkretnim društvenim realizacijama odslikava u brojnim i raznovrsnim sadržajima,koji su zadovoljavali neku društvenu potrebu.nastale su tako džamije,česme,hanovi,javne kuhinje,učilišta itd.U tom smislu vakufi se mogu podijeliti u dvije grupe s obzirom na kriterij da li vakuf privređuje ili koristi vakufska dobra za svoju egzistenciju.
- Prvu grupu činili su oni sadržaji koji instituciji vakufa osiguravaju i donose određene prihode za njegovo nesmetano funkcioniranje i samoodrživost.Tu spadaju razni građevinski objekti:hanovi,dućani,magaze:različite zanatske radnje,kuće i stanovi za iznajmljivanje;zatim različite zemljišne nekretnine kao što su:gradilišta,kućišta-milići,vrtovi,bašče-voćnjaci,njive-oranice,livade i pašnjaci,šume i dr.U ovu grupu često spadaju i značajna materijalna sredstva u novcu ili plemenitom metalu,koja se daju na zajam građanima uz interes(priplod) i na taj način povećavaju ekonomsku moć vakufa.
- Drugu grupu činili su oni sadržaji koji zbog vršenja brojnih javnih i uslužnih gradskih funkcija i djelatnosti troše materijalna sredstva prikupljena putem zakupa,kirije,idžare ili zajma na ime predhodno navedenih sadržaja.Ovoj drugoj grupi pripadali su razni objekti i razne djelatnosti javnog,vjerskog,kulturnog,prosvjetnog,komunalno.higijenskog,dobrotvornog i drugog karaktera,kao što su-hamami-javna kupatila,sahat-kule,džamije,mesdžidi,tekije,biblioteke,medrese,mektebi,vodovodi,česme,mostovi,karavan-saraji,javne kuhinje,greblja itd.Prihodi vakufa su se trošili kao rashodi za održavanje i obnavljanje objekata,za finansiranje njihovih gradskih djelatnosti,plaće-službenika(imama,mujezina,mualima,muderisa),izdržavanje učenika,siromaha,nemoćnih,kao i za vakufsku administraciju mutevelije-upravnike i nazire-nadzornike.
Izvor:Vakufi u Bosni i Hercegovini(2010).