Kadaif(arapski) označava slatko jelo koje se spravlja od tzv.sirovog kadaifa.Sirovi kadaif liči na tanke bijele fideline.
Sirovi kadaif se spravlja na taj način što se od bijelog brašna sa vodom napravi žitko(rijetko) tijesto.Stavi se demirlija na platu,na vatru(ranije na sadžak ispod kojeg je raspaljen drveni ugalj),te vrlo malo premaže maslom(samo toliko da zasjaji).Neki demirliju malo mažu voskom. Tijesto se sipa u setilj(naprava slična velikoj džezvi sa nekoliko rupica na dnu,promjera 2-3 milimetra),i nadnoseći ga nad demirliju uokolo se lijeva tijesto po demirliji.Čim se tijesto malo(konci) zapeče,odmah se diže sa demirlije i slaže kao sirovi kadaif.
Za 6 osoba:0,25 kg sirovog kadaifa,120 grama masnoće(masla,putera,margarina),50 grama oraha u jezgru ili rozini ili mješava,500 grama šećera,100 grama meda,malo vanilije,limun i 1 jaje.
Sirovi kadaif se složi u zamašćenu tepsiju.Prilikom slaganja kadaifa,u sredini se stavljaju rozine i orasi.Na kadaif se u grumenčićima stavi masnoća.Zatim se kadaif stavi u rernu i peče.U toku pečenja kadaif se prevrne da bi se ispekao i sa druge strane(po potrebi).U međuvremenu se spravi osrednje gusto šerbe na taj nain što se šećer stavi u ½ litra vode i kuha.Pri vrenju treba skinuti pjenu i pustiti da uvrije dotle dok se ne dobije osrednje gusto šerbe(da malo slipa),kome se dodaje med i limunov sok(pri kraju).
Tepsija sa kadaifom se izvadi,po vrućem kadaifu se pospe dobro ulupanim jajetom.
Prohlađen(mlakast) kadaif se postepeno zalijeva(mlakastim) šerbetom.Ne smije se zalijevati naglo,niti smije biti vruć,kadaif ili šerbe,jer se u tom slučaju kadaif pretvara u masu tijesta.Ohlađen kadaif se reže na veće kocke.(Bosanski kuhar)
Moramo dati jednu opasku na način pripremanja „sirovog kadaifa“.Naime,sirovi kadaif „spravljen“ na navedeni način kod nas se naziva „kupovni“,“vašerski“ili „halvadžijski“ kadaif.Domaći sirovi kadaif,u našim domaćinstvima(nekad i sad),priprema se od bijelog brašna koje se zakuha svježim jajima(uz vrlo malo vode) i razviju osrednje tanke jufke.Kad se juhke prosuše,smotavaju se u divite,po sredini se prerežu i onda stavljeni po prosjeku,režu(križaju) oštrom bičkijom,kao što se križa duhan.Izrezan kadaif se rastresen suši u hladu na čistim čaršafima,kao što se suši jufkin pilav(jerišće).
Osim toga treba napomenuti i to da se kod nas,u domaćinstvima,kod spremanja kadaifa,upotrebljava,i danas,iskljuivo čisto kravljee maslo ili,rjeđe,puter(mlado maslo) i nije se ničim „filovao“,niti se,prije zalijevanja agdom,polijevao ulupanim jajetom.
Ovdje ćemo na kraju,navesti još i dovu,na arapskom jeziku,koja se uči na početku iftara i glasi:
Euzu billahi mine-š-šejtani-r-radžim,
Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim!
Allehume leke sumtu ve bike amentu ve alejke
Tevekkeltu ve*ala rizkike eftartu.
Dova na bosanskom jeziku znači:
Tražim zaštitu kod Allaha dž.š.od prokletog šejtana,
U ime Allaha,Milostivog,Samilosnog!
Moj Allahu,samo sam u Tvoje ime postio,u Tebe(samo)
Vjerujem,u Tebe se samo uzdam i Tvojim
Blagodatima se iftarim!
Izvor:E.Mulahalilović-Običaji muslimana u BiH,TZ 2005.