Snježana Musa: Hidrološke odlike općine Ljubuški

To je tipičan prostor krške hidrologije. Bekijsko-dubravska visoravan ima povremenih tokova, lokvi i kamenica, Hrašljansko-hardomiljska zaravan kojom dominira rijeka Trebižat, te Ljubuško i Vitinsko polje s rijekom Trebižat-Mlade ima sustave za navodnjavanje izgrađene još u doba Austro-ugarske monarhije,u narodu nazvan po inženjeru koji ga je projektirao Baer.

Zbog nagiba terena sve vode odvodnjavaju se prema hidrološkom sustavu Tihaljina-Mlade-Trebižat.Predstavlja tipično vrelo u kršu silazno-pukotinsko vrelo,jer je ono ustvari nastavak rijeka ponornica iz viših prostora.Ponornica Trebižat duga je od svojeg izvora u Peć Mlinima do ušća u Neretvu u Strugamaa,50 km.Ona je nastavak toka od Posušje(Tribistovo),a zbog specifičnog otjecanja susrećemo je pod devet imena:Čuluša,Ričina,Brina,Suvaja(Posušje),Matica,Vrlika(Imotski),Tihaljina,Mlade,Trebižat(Ljubuški).Rijeka Trebižat je svoje korito usjekla dinarskim smjerom od sjeverozapada na jugoistok,ali je njena podzemna i površinska hidrografija usko povezane i s pravcem koji je okomit na dinarski.

Od Kavazbašinog mosta,podno Klobuka(od kojega dalje,zapravo već od vrela Klokun,Tihaljina teče kao Mlade),rijeka se probija oko jedan i pol kilometar gotovo kanjonskom dolinom,s mnoštvom otoka i otočića do ulaska u područje Grabovih vrela.Most kod Humca označava završetak reguliranog toka rijeke Mlade i ona nastavlja kao Trebižat.Na Trebižatu je vodopad Kravica,koji stepenicom od 26 metara razdjeljuje tok Trebižata na viši i niži dio.

Rezultati mjerenja pokazuju da je minimalni protok vode rijeke Trebižat šest m/sec,a javlja se upravo kad su potrebne najveće količine vode za navodnjavanje obradivih površina.Za jesenjeg perioda kada su velike količine padalina,za visokih voda protok je 180 m/sec.Riječni režim Trebižata je uglavnom fluvijalni iako djelomično dobiva vode iz podzemlja i određene količine od snijega iz kontinentalnog zaleđa.Visoki vodostaji su u jesen i dostižu visinu od 260 cm,a niski ljeti,uglavnom u  VII i VIII mjesecu kada se nivo spusti i do 60 cm.

Porječja pojedinih krških vrela kao što su:Grab,Vrelo(Studenci),Vrioštica,Vakuf(Studenci),Kajtazovina(Studenci),Studen,Klokun protežu se znatno i izvan općine Ljubuški.Tako se dio vode Rakitskog polja preko ponora u Sutini(gornji dio toka Ugrovače) prazni na vrelima Klokuna i Vrioštice.Tako vrelo Klokun(najveće krško uzlazno vrelo) izbija svega 80 metara od korita rijeke Tihaljine.Vrelo izbija sifonalno iz krednih dolomita stvarajući na površini jezerce veličine 10 metara.

 

Tablica:Podaci o izdašnosti vrela u općini Ljubuški(1985-1995)

Vrelo                             Lokacija          Q min min/sec          Q SR m/sec          Q max  m/sec

Klokun                          Klobuk             2,8-3-6                           7,5                      19.4-32

Podgrab                        Grab.Vrelo     presušuje                      2,65                       5,0

Vrioštica                      Vitina           1,25                                      2,74                  16.0

Studen(Draga)            Radišići        0,6-1.2                                 2,74                   –

Vrelo                            Studenci      0,30                                      0,82                  2.1

Vakuf                            Studenci      1,95                                     3,5                    5,2

Kajtazovina                  Studenci      0,75                                     2,9                   10,5

(Izvor:Hidološka stanica Ljubuški(Bagića most:interna publikacija 2007.godine).

Nizvodno od Klokuna javljaju se vrela na kontaktu propusnih i vodoodrživih stijena.Jedno od takvih je povremeno i Grabovo vrelo,koje u toku godine presušuje dva do tri mjeseca.Ovo vrelo je preljevnog tipa i bušenjem se mogu u zaleđu dobiti velike količine vode.Trebižat još vodu,na teritorije općine Ljubuški,dobiva u selu Studenci,od vrela Vakuf i Kajtazovina te u Vitini od vrela Vrioštica i u Radišićima od vrela Studen(Draga).Na teritoriju općine Ljubuški još je važan tok Vrioštice koja tipičnim vrelom u kršu izbija u Vitini,a ulijeva se u Mlade u selu Lisice.Na ovom prostoru,uz veoma izraženu dislokacijsku liniju,na kontaktu vapnenca i fliša,javlja se niz izvora manje izdašnosti kao Gožulj,Žabljak,Zaguša,Crnišina i niz drugih.

Područje Ljubuškog polja proteže se uz rijeku Tihaljina-Mlade-Trebižat od naselja Stubica,preko Ljubuškog i Vitine do naselja Klobuk po dužini i od Vitine prema Grabu i Vrgorcu(RH) po širini.Općina Ljubuški prostire se na teritoriji od 282,7 kvadratnih kilometara.Površina poljoprivrednog zemljišta je 121,5 kilometara kvadratnih,a navodnjava se oko 2800 ha na područjima 10 odvojenih polja s odvojenim kanalima za navodnjavanje od kojih se neki koriste više od 100 godina.Od ukupno 41 glavnog kanala na hidromelioracijskom sustavu(HMS-u) 44% se koristi samo za navodnjavanje,3,6 % za navodnjavanje i odvodnnjavanje a 20% pretežno služi za odvodnju i zaštitu od poplava.Kanali su izgrašeni od različitih materijala a pretežito su zemljani.Ćitav hidromelioracijski sustav se prostire na površini(orijentacijski) dimenzija 20×5 km u općini Ljubuški,a čini ga 41 glavni kanal ukupne dužine oko 180 km.Svi ovi kanali imaju znatno veću dužinu razgranate sekundarne i tercijarne kanalske mreže.Potrebna količina vode za navodnjavanje uz bruto hidromodul navodnjavanja od 1.33 l/s/ha iznosi 3724 l/s.Tomu treba dodati i 1250 l/s koju kanalom Parilo-Brza voda treba propustiti u RH što ukupno iznosi 4974 l/s.U vrijeme najveće potrošnje potrebna količina vode za čitav sustav dostiže do 6000 l/s što nije moguće zadovoljiti zbog trenutnog stanja sustava.Treba napomenuti i to da je biološki minimum u rijeci TMT 2800 l/s.

Izvor:Iseljeništvo općine Ljubuški;2011.Grafotisak,Grude-urednik Jure Rupčić,Ivanov.

Priredio:Kemal Mahić

Izvor  Vrioštice

397 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter