ZANIMLJIVOSTI O PČELAMA

Sve pčele potječu od matice,najvažnije članice pčelinje zajednice koja predstavlja vođu roja i održava disciplinu u košnici.

Iako je veličine sjemenke sezama,pčelinji mozak računa 600 puta brže nego najbrže računalo.

Pčele se ne „rađaju“ sa svim znanjem o tome kako pronaći pelud,skupiti ga i od njega napraviti med,već to sve nauče od starijih i iskusnih pčela.

Pčele je moguće dresirati i naučiti brojati do pet.Neka istraživanja pokazuju da pčele znaju da je Zemlja okrugla jer su sposobne izračunavati ugao pod kojim trebaju letjeti da bi došle do izvora hrane.

Pčele lete brzinom od 50 km/h,pritom u sekundi  zamahnu krilima oko 400 puta,a bez greške će se u košnicu vratiti i s udaljenosti od 8 kilometara.

Pčele u divljini razlikuju oko 130 mirisa,a imaju i izuzetan vid.

Pčele međusobno komuniciraju zujenjem krilima,a imaju poseban ples kojim jedna drugoj signaliziraju blizinu izvora hrane.

Dosad smo mi trebali pčele,a sad one trebaju nas.

Sada,nakon 150 miliona godina prisutnosti pčela na Zemlji,pčele su u većoj opasnosti nego što je to ikada bio slučaj u bogatoj prošlosti čovječanstva.

S obzirom na to da na industrijalizaciju ne možemo uticati,preostaje nam jedino da pokušamo smanjiti štete koje nam dolaze kao posljedica globalnih promjena,napominje prof.Kezić.

Mnoge udruge pčelara već godinama potiču sadnju medonosne i otporne oskoruše,a i mi kao pojedinci možemo pomoći.

„Kao što brinemo o pticama u gradovima,postavljajući im kućice s hranom,jednako tako možemo postaviti kućice za pčele s trstikom i vodom ili izbušeni komad drveta kao potencijalno stanište.

S druge strane,sadnjom medonosnog bilja poput ružmarina,ljekovite kadulje,lavande,paprene metvice ili raznih vrsta vrijeska u vrtu ili na balkonu možemo osigurati hranu za pčele koje su u gradovima često gladne.“

To ne zahtijeva puno truda,dodaje prof.Kezić,a pomaganjem pčelama pomažemo i samima sebi jer su pčele i drugi kukci,naposljetku,pokazatelj kvalitete okoliša u kojem živimo.

O pčelama i njihovom oprašivanju zavisi čak jedna trećina sve hrane,dakle svaki naš treći zalogaj,a pčele su zaslužne i za očuvanje bioraznolikosti samoniklih biljaka u prirodi.

 

Izvor:Slobodna Dalmacija,22.8.2020.

152 Posjeta 14 Posjeta danas
News Reporter

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *