Kategorija: Ante Granic
Objavljeno cetvrtak, 21 Juni 2012 22:42
Klikova: 691
Kad je Juni pokucao na vrata , i vrata Promajne su se otvorila .
Na ulazu cvjetna DOBRODOSLICA , za poznavaoce – mnogo
novih gradjevina . Plaza je , uobicajeno , cista . O tome se brine
NOCNA STRUJA , koja udari u obalu plaze promajanske , i do zore…
ocisti sve . Vidi se svaki oblutak na dnu .
U pet sato ujutro , takoreci – nigdje nikoga . Samo tri zene sa malom
djecom setaju uz plazu ….Otkud djeca tako rano ?
Tek kad smo ih sustigli , culu smo nesto sto smo vec poodavno – zaboravili .
Naime , nekada davno , prije dvadeset i kusur godina , ovdje je u Promajni
postojao SENATORIJUM ZA DJECU koja imaju – disajne probleme .
Njih tristotinjak svake godine , sa podrucja cijele Jugoslavije .
Tu su bili : i Jovo i Ivo , i Alija i Ilija…
I Ivanka , Jovanka , i Hajra…
Zatim , plus toga – tu su bila djecja ljetovalista : Centar djecjih ljetovalista
i odmaralista grada BEOGRADA , zatim ZRENJANINA i GORNJEG VAKUFA .
I jos desetak manjih, posebno iz BH .
Puna plaza djece , plus ona djeca sa disajnim poteskocama , na plazi
SENATORIJUMA U BARAKAMA , prema Baskoj vodi .
Oni su imali svoju plazu . Posebnu plazu , na koju je svako mogao doci ,
nije bila zatvorena .
U to daleko vrijeme , “u vrime onoga mraka” , nista nikome nije bilo
zatvoreno . Doduse , mora se priznati , zatvarala su se hapsena vrata
iza onih koji su vrijedjali Aliju sto je Alija , Jovu zato sto je Jovo , ili
Ivu sto je Ivo …Toga je bilo . Kao sto je svasta pomalo bilo .
Zato je poucan primjer koji slijedi . Naravno , nije rjesenje – ali , da se
bar malo nasmijemo .
PRICA O UKRADENOM AUTOBUSU
————————————————–
Sarajka RUZICA GAGULIC , razbudila se rano da bi se , kako kaze , NADISALA
SVJEZEG – LJEKOVITOG ZRAKA , u kome ima, kazu , oko 2O posto vise kisika ,
nego na na bilo kom drugom podrucju Makarske rivijere .
A mozda i cijele obale Jadranskog mora ….
A mozda je i nesto drugo u pitanju . Ko zna ?…
Senatorijum je bio , ali se ne zna bas precizno , zasto bas u Promajni !
. Strucnjaci koji su ovdje locirali SENATORIJUM , nikada to
nisu otkrili , a poslije – niko o tome nije vodio racuna ….
Tako mi kaze jedan mjestanin .
I tako je i ostalo ….Naime , ostala je samo prica .
I oni koji u nju i dans , opravdano , vjeruju .
Doslo je , naime , novo doba – sa beskrajnim trenucima demokratske srece , pa
ljudi od silne radosti zaborave detalje ….Ko ce ispitivati : zasto u zraku
promajanskom uvece od 22 sata , do jutra u 06 sati – ima , kazu , oko 2O posto
vise kisika , nego na bilo kom drugom mjestu ?…Ili , tako nekako !…
Prica , ko prica !
Ko ce sada da dokazuje i “da hvata zrak” – i da ga nosi na analizu ?
To su radili komunisti – a oni su , kao sto se zna , otisli na – “smetljiste
historije” !
Necemo sada i mi , prije ove , kako najavljuju , bogate sezone – da preturamo
po zraku i kontajnerima !…Neka to rade oni u Zagrebu . A posebno u Beogradu .
Sarajevo necemo ni spominjati .
Uh , bogati – mi o komunistima , a pomenuta RUZICA GAGULIC ceka da nam
isprica pricu bas iz tog vremena , a vezana je , u izvjesnom smislu , za muzicki
sastav ZABRANJENO PUSENJE iz Sarajeva . Jer , to zabranjeno pusenje je i rodjeno
tu oko Stadiona Kosevo , gdje stanuje i pomenuta Ruzica . Prica je , dakle ,
autenticna .
Pisac ipak misli da je radnja namjerno prenesena iz Jablanice u Ljubuski , ali – to
nije vazno . Kao sto nista nije vazno – sto je nekada bilo vazno .
Najlakse je sa vodom izbaciti – i dijete !
Helem , ti decki oko stadiona KOSEVO – poceli su pomalo s v i r u c k a t i .
Da li su se , bas , zvali ZABRANJENO PUSENJE , Ruzica nije sigurna .
Pustili su i dugu kosu ….Pa , bogami i dimove .
Poceli i da puse , ne samo duhan .
Da alkohol i ne pominjemo .
A tu , na velikoj meraji pored stadiona , ljudi su parkirali automobile , pa i
autobuse .
Nije to bilo kao danas . Tada nije bilo cuvara , soferi cesto ostave autobuse
otvorene .
I tu pocinje nasa prica .
Dugokosi ZABRANJIVACI PUSENJA , malo nakresani , jedne zore – udju u jedan
autobus pa – pravo ZA PROMAJNU !…Tamo ima cura “ko pljeve” , a i mora i sunca .
Ponijeli su i “malo trave” – tek da se nadje !…A i gitare su ponijeli !
Culi su – da se muziciranje – dobro placa na Makarskoj rivijeri .
Unajmil su i jednog – pravog sofera sa kategorijom D .
Dugokosog , kao i oni !
– Ali , ne lezi vraze ( prica sada jedan ) – STIGLI SMO TEK do LJUBUSKOG ….
( Mada je pisac ustanovio da su stigli tek do Jablanice )
A tamo – milicija : STOP !…Prate ih sve od – TARCINA !
– IZLAZITE IZ AUTOBUSA !…
Izidjosmo svi .
– PODJITE SA NAMA – U STANICU , DA ZAPALIMO KOJU…kazu !
I da malo – “ZASVIRAMO” !…
– A mi – ko zlatne baje . Sa okovanim – rukama na ledjima !
Prema stanici .
Ovdje , jedan od njih , sada vec djed – malo zastaje u ovoj prici , tek da bi ga
neko upitao : I…KAKO VAM JE BILO U MILICJSKOJ STANICI ?
-SUPER…SUPER NAM JE BILO …BAS SUPER…
IZDEGENICILI SU NAS PRAVO… DA NAM NI UNUCI NECE ZABORAVITI !…
Od tada – niti pusim , niti pijem ….A jedno vrijeme nisam mogao ni – jesti !
I , onda – i sada kad ulazim u neki autobus , najprije se okrecem lijevo ,
desno – najprije zakoraknem dva-tri puta , pa onda tek udjem…
Mislim – s u p e r… su nas primili !…Izdegenicili su nas – bas pravo !…
Milicajci !…
Kad sam se , na povratku , pozalio svojoj materi , ona mi kaze :
– NEGO STAAAA – BATINA JE IZ RAJA IZISLA…RUKA IM SE POZLATILA…!
– Tako smo shvatili da je na putu milicija , a kod kuce mater .
Ni jedno ni drugo nisu bili impresionirani nasom svirkom .
Ostalo nam je – gitaru u ruku – i BUDI KO…BUBA !…
Tako smo to , malo ugrijani , prvi put zasvirali…I za – paaas zadjenuli !
I danas nam zvoni u usima !…
Jedino , jedno vrijeme , nismo znali – ko nas je prijavio .
– Tek kasnije nam je to otkrio licno on , nas – s o f e r !
Naime , prijavio nas je – l i c n o…ON !
Gospodja Ruzica GAGULIC stanuje pored stadiona Kosevo ,
a u Promajni ima kucu . Dodje samo ljeti u Promajnu .
– A , bili su to divni momci…kaze ….Divna i cestita djeca !…Mislim da su se
zvali : ZABRANJENO PUSENJE !…Nisam sigurna .
Sada se ,vidite , zezaju i na – svoj racun !…
Raja – kooo raja !…Kosevska .
Kad se danas prica ova divna prica , neko kaze da su stigli samo do…
JABLANICE , a neki kazu – cak DO LJUBUSKOG da su stigli…
Ovo DO LJUBUSKOG je , valjda , da se malo pohvale – kako su dugo vozili .
Autobus ….
I prisjelo im je !
A prica , kao i svaka prica . Mijenja se – sa vremenom .
I prilikama !
– Ma kakve Jablanice , kakav Ljubuski , covice – kaze mi Vice Salinovic ,
pollicajac od zanata …Nisu oni ni do ILIDZE mogli dogurati…
Da tada neko ukrade a u t o b u s ?…I dodje do Jablanice ?….
Ili , do Ljubuskog…ili Promajne , je li ?…TADA ?!
N e m a t e o r i j e !…To – nema teorije !…
Si lud , covice !…
JA SAM – Z L A T A N…I B R A H I M O V I C
—————————————————————
Rano ujutro , Promajna se pocinje buditi oko sest sati .
Otvara se deset restorana , dvije prodavnice voca i povrca ,
jedna posta i kiosk za prodaju stampe .
A onda izlaze oni koji , i inace , ne mogu da spavaju .
Prvi je , danas , ON !
Gega , onako visok i nasmijan , prilazi mi i predstavlja se :
– JA SAM – ZLATAN IBRAHIMOVIC !…Fudbaler !
Gledan u njega i smijem se i ja .
– Kakv si ti Zlatan Ibrahimovic , covjece – ti si MIRO
SVEDJANIN…Kako si , bolan..kad si stogao , kad ides…
Miro je u Svedskoj koliko i Zlatan Ibrahimovic . Sam .
Neozenjen , ni kuceta – ni macata .
Dodje u toku ljeta dva puta , iako je u penziji . Jos radi i
ima obaveza . Zali se da ne moze da spava .
– Dodji ovamo – zove me MIRO pred kiosk .
U kiosku radi maskota Promajne koja se zove ANA .
Ona je tu , cini se , otkako i Promajna . Ona zna i sta
Hirohito ruca …I dolazi prva da otvori kiosk .
– DAJ MI ONU KNIGU – kaze joj Miro .
Ana mu dodaje knjigu sa naslovom :
JA SAM ZLATAN IBRAHIMOVIC .
Izdala SLOBODNA DALMACIJA , prodaje se uz list VJESNIK .
56 kuna ….Sa novinama .
Tako sam iscitao jednu interesantnu knjigu o nasem malom covjeku ,
kome se posrecilo da je dosegnuo – zvijezde .
Otac – Bosnjak iz Bjeljine , majka Hrvatica .
Kad su sve protjerali iz Bjeline , protjerali su i njih .
Loptanje , tezak zivot izbjeglicki , roditelji rastavljeni , frizider
uvijek prazan . Poceo je raditi – cuda s loptom . U ROSENGARDU ,
predgradju grada MALMO .
Prvi delikti – kradja bicikla .
Droga u porodici .
Fudbalska skola , jer su ga predlozili oni koji love talente .
A onda – put do snova !
Svedska , Nizozemska , Italija , Spanija…
Milijunas, kome nije do toga .
Ali , i vise od toga …ima – dva sina !
Sa Svedjankom .
KARIJERA :
—————
1.999.
Igrao u MALMO FF u “A timu” .
Te godine je MALMO FF presao u SUPER LIGU .
2000. – 2.001.
Dao 12 glova u MALMO – suepr ligi .
Presao u AJAX .
2.001 – 2.002.
Debitovao u AJAXu . Osvojio ligu sa Ajaxom. ,
kao i Nozozemski kup .
2.002 – 2.003.
Igrao u osmini finala Evropskog prvenstva .
Osvojio SUPERKUP sa AJAXom .
2.003 – 2.004.
Dao trinaest golova za AJAX u nizozemskoj ligi .
Osvojio ligu sa AJAXom .
2.004 – 2.005.
Presao u JUVENSTUS .
Izabran za najboljeg igraca u JUVENTUSU
Postigao GOL GODINE , po izboru EUROSPORTA .
2.005 – 2.006.
Biran za najboljeg sportasa Svedske .
Dobio ZLATNU LOPTU .
2.006 – 2.007.
Presao u INTER . Biran za UEFA tim .
2.007. – 2.008.
Dao osamnaest golova za INTER u ligi .
Biran za najboljeg stranog igraca i italijanskoj ligi .
Biran za najboljeg sportasa u Sveskoj .
Dobio ZLATNU KOPACKU .
2.008 – 2.009.
Dao 25 golova u INTER LIGI .
Postigao GOL GODINE u Italiji .
Dobio ZLATNU LOPTU .
2.009. – 2.010.
PRESAO U BARCELONU .
Proglasen za najboljeg igraca BARCELONE za 2.009.
Biran za najboljeg sportasa u Svedskoj .
Dobio ZLATNU LOPTU .
2.010 – 2.011.
PRESAO U MILAN .
POBJEDJUJE U SUPERKUPU SA MILANOM .
Dobio – ZLATNU LOPTU .
REPREZANTACIJA :
Sezdeset devet nastuoa za reprezantaciju Svedske .
Dao dvadesetosam golova ….
Naravno , ovaj spisak ce se nastaviti . Jer , IBRI – kako
ga zovu stranci , jos igra . I to dobro . Odlicno , takoreci .
R E Z I M E
—————-
I na kraju , sakupio je snagu da se vrati u grad u kome
je sve to pocelo . Prigradsko naselje grada MALMO .
Stigao je inkognito , i usput cuo da su mu njegovi sugradjani
podigli SPOMEN PLOCU na mostu .
On se vratio ROSENGARDU , gradu svoga djetinjtva i
siromastva , gradu u kome je poceo krasti bickilne i buljiti u – PRAZAN FRIZIDER !
Osjecajuci da je sve to , ipak , samo jedna BAJKA –
Zlatan Ibrahimovic je shvatio da je to bio samo put –
iz predgradja do snova !…
I – n a t r a g !….
Ispred njega je stajao carobni most ANNELUND !
A na mostu je ugledao i plocu na kojoj je pisalo :
“COVJEK MOZE ISTJERATI MOMKA IZ ROSENGARDA ,
ALI – NE MOZE ISTJERATI ROSENGARD IZ NJEGA” !…
U potpisu je stajalo kratko : ZLATAN .
Ljudi koji su ga voljeli , podigli su mu plocu , i napisali su ono
sto je i on sada osjecao .
I potpisali su ga …
Znali su oni da IBRI , iako stranac – zasluzuje da bude i –
…BOLJI SVEDJANIN OD NJIH !
Z a s u z i o je Zlatan IBRAHIMOVIC…Zaista !
Sve mu se tada , tu ispred mosta , pomracilo pred ocima .
I tako je IBRI stajao ispred mosta svoga djetinjstva , i
ispred ploce na kojoj su mu pozlacena slova – poigravala …
od – u z b u dj e nj a !…
I sve je to trajalo , dok IBRI nije osjetio na celu ruku neke starice ,
ruku koja ga je samo dodirnula i upitala :
– IBRI…HOCES LI DA SE SLIKAS SAMNOM ?…
A onda se ispred mosta sakupio i – CIJELI ROSENGARD …!
Promajna , Juni 2.012.