Daleko od fokusa društvene zbilje, u starom dijelu grada Ljubuškog ljubomorno čuvaju ostatke jedine sačuvane musale u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Aganecy (AA). Musalama su nazivani otvoreni prostori na kojim su muslimani obavljali vjerske obrede u ljetnim mjesecima.
Riječ je o jedinstvenom graditeljskom zdanju koje je imalo ivične zidove, mihrab, (mjesto u kojem stoji imam tokom molitve) i minber (mjesto s kojeg se imam obraća okupljenim vjernicima).Na musalama su organizirani svi važni gradski skupovi, od sportskih aktivnosti preko kulturnih sadržaja, pa sve do masovnih okupljanja naroda. Musale su u Bosni i Hercegovni prestale sa radom dolaskom Austro-Ugarske vlasti. Sve su porušene već do Drugog svjetskog rata.
Danas je ovaj dio historije Bosne i Hercegovine jedino moguće rekonstruirati na ljubuškoj Musali. Nalazi na kraju Gožuljske mahale, uz staro mezarje koje se ne koristi već nekoliko stoljeća. Njena površina je 25×10 metara. Prostor ljubuške Musale sada je zarastao travom, šipkom i dračom.„S malo novčanih sredstava ona bi se mogla obnoviti i vratiti svojoj funkciji“, kaže nam Šemsudin ef. Germić, glavni imam u Medžlisu Islamske zajednice Ljubuški.Optimista u određenju efendija Germić gaji nadu da će Musala u Ljubuškom uskoro biti obnovljena.
Čak su izradili i projekte njene obnove. Iz nekih njima nepoznatih razloga institucije u našoj zemlji koje vode brigu o kulturno-historijskim spomenicima, domaći i inostrani investitori, kako nam kažu domaćini, rijetko svraćaju u Ljubuški, investicije još rjeđe.Cijeli Stari grad u Ljubuškom odiše impresivnim slikama nekad raskošnog života. Još uvijek se vide, i mogle bi se obnoviti, gradska kaldrma, cijele mahale iz 17. stoljeća u njihovom autentičnom izgledu.Stari dio grada u kojem uglavnom žive ljubuški Bošnjaci svojom arhitekturom, urbanom strukturom neodoljivo podsjeća na Počitelj i na graditeljski kompleks Begovine u Stocu.
„Mi u Islamskoj zajednici smo trenutno zaokupljeni projektom izgradnje sportsko-rekreativnog omladinskog centra. Za izgradnju centra su nam potrebna značajna novčana sredstva. Pored toga radimo na sanaciji džamije na Gožlju“, priča nam ef. Germić, dodavši kako tamošnja zajednica Bošnjaka nije u stanju da sama finansira ni ova dva vitalna projekta, tako da će, ukoliko se ne desi kakvo čudo, Musala morati još pričekati.Upitan da prokomentira slike starog djela Ljubuškog u kojem i danas postoji dvadesetak javnih česama, autentičnih avlija s drvenim kanatima, zvekirima, jedinstvenim popločanim ulicama iz tog perioda i da ih usporedi sa obnovom Stoca i obnovom Počitelja ef. Germić nam je kazao kako iz dan u dan te asocijacije zaokupljaju njegove misli.„Vjerujem da će brzo doći vrijeme kada će naš grad i kulturno-historijska baština u Ljubuškom biti dosljedno valorizirani i obnovljeni“, kazao je efenedija Germić za AA.U međuvremenu vlasnici kuća u starom dijelu Ljubuškog, sami od sebe, polahko obnavljaju svoja imanja, vodeći računa o njihovom izgledu.
(Anadolija)