BANJA LUKA – “Već nekoliko dana svjedoci smo nemilih – ali ne i neočekivanih – događaja koji su potresli mnoge gradove Bosne i Hercegovine. Građani su protestirali prvenstveno zbog svojega dramatično teškog socijalnog stanja, ali i protiv načina kako je uređena i …
… kako se vodi ova država”, kaže se u Izjavi koju u cijelosti prenosi Anadolu Agency, a koju je u ime Komisije potpisao njezin predsjednik, banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica.
Komisija Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine često je tijekom prošlih godina u svojim izvješćima o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini ukazivala na sve težu socijalnu i ekonomsku situaciju velikog broja stanovnika Bosne i Hercegovine.
Također je upozoravala da oni, koji vladaju našom zemljom, nemaju nikakvog osjećaja niti koncepcije odnosno odgovarajućih socijalnih programa za prevladavanje teškoća s kojima se godinama bori većina stanovništva u BiH.
Najnoviji prosvjedi zorno ukazuju na svoga uzročnika – duboki jaz između socijalno situiranih i socijalno obespravljenih u ovoj zemlji, kao i na veliki jaz između dramatične socijalne situacije ogromnog broja građana ove zemlje i kontinuirane ravnodušnosti pa i nesposobnosti političkih čimbenika, zaduženih za vođenje ove zemlje. Umjesto da se domaći predstavnici vlasti, uz dostatnu pomoć međunarodne zajednice, uhvate odlučno u koštac s rješavanjem teškog socijalnog stanja u zemlji, bolno je i duboko nehumano njihovo politiziranje s iskazivanjem, najvećim dijelom opravdanih, frustracija većine građana, a posebno mladih, koji u ovakvoj Bosni i Hercegovini, na žalost, ne vide svoju budućnost.
Sve veće ekonomsko siromaštvo u Bosni i Hercegovini kao i aktualni protesti protiv organa vlasti pokazali su da je također prisutno još jedno problematičnije siromaštvo, a to je siromaštvo duha. Ono se očitovalo u nedopustivom vandalskom ponašanju uništavanja javnih dobara ove zemlje, kao i u zbunjenom ponašanju onih koji upravljaju ovom zemljom i koji su zaduženi za zaštitu ljudskih života i imovine svakog pojedinca i svih građana zemlje.
I ovaj put, kao i mnogo puta do sada, izražavamo svoju ljudsku solidarnost sa svim našim sugrađanima koji su, uglavnom ne svojom krivicom, prisiljeni na život koji nije dostojan čovjeka. Ujedno se najodlučnije protivimo i osuđujemo svaku vrstu vandalizma i ugrožavanja ljudskih života i uništavanja tuđe, odnosno zajedničke imovine, kao i svako manipuliranje nezadovoljnim masama ljudi, osobito mladih.
Pozivamo sve odgovorne, osobito domaće i međunarodne političare, odgovorne za sadašnje stanje i budućnost ove zemlje, da se konačno počnu brinuti za opće dobro svih njezinih građana kao i sigurniju i stabilniju budućnost ove zemlje. Aktualni protesti nezadovoljnih građana nedvojbeno ukazuju na nužnost provođenja strukturalnih reformi u zemlji. Korjenite reforme društvenog i pravnog ustrojstva BiH osnovni su preduvjet izgradnje pravne države i osiguranju njezine ekonomske i socijalne stabilnosti, a time i poštivanju ljudskog dostojanstva i temeljnih prava svakoga njezinoga sugrađana.
Svjesni da bez temeljite obnove duha neće biti moguće popraviti sadašnje naizgled beznadno stanje u zemlji, pozivamo sve naše sugrađane da zajednički uložimo sve svoje snage za dobrobit svakog čovjeka u našoj zemlji. Posebno pozivamo sve one koji opravdano traže svoja ljudska i građanska prava da se pri tome ne koriste nasiljem i uništavanjem privatne i društvene imovine, jer to zemlju vodi u još dublji ponor, ali i u još veću i težu neizvjesnost. Iskustvo pokazuje da se jednom bačena iskra nasilja lako može pretvoriti u teško kontrolirani požar nesagledivih razmjera, koji se u ovoj našoj stvarnosti, koja je obilježena mnogim nezacijeljenim ratnim ranama, lako može sa socijalnih problema proširiti na međunacionalne odnose.
Pozivamo sve koji su odgovorni za funkcioniranje pravne i socijalne države da poduzmu sve što je potrebno – prije svega pravednom raspodjelom materijalnih dobara – kako bi se smanjio pa i premostio aktualni veliki jaz između bogatih i siromašnih.
Pozivamo sve na veću solidarnost, osobito prema onima koji oskudijevaju u osnovnim uvjetima za život dostojan čovjeka.
Ničija savjest ne bi smjela biti mirna dok u svojoj sredini ima ljude koji su na rubu ljudske egzistencije. I ovdje vrijedi geslo socijalnog nauka Katoličke Crkve, utemeljenog na drevnoj svetopisamskoj poruci: Mir je djelo pravde (usp. Iz 32,17).
(Vijesti.ba/AA)