Na zemlji ima mnogo gradova po imenu Saray…zapisao je cuveni putopisac Evlija Celebija…ali ovaj bosanski kamene šeher Sarajevo je od svih ljepši,napredniji,življi…a u jednoj od vakufnama njegovog osnivaca Gazi Isa-bega zapisano je da je to…cvijet medu gradovima.Sarajevo je osnovano sredinom XV stoljeca podizanjem zadužbina Gazi Isa-bega,sina Ishak-bega.On se pojavio u Bosni sredinom XV stoljeca kao krajišnik skopskog krajišta,kome je pripadalo i bosansko krajište.Godinu dana nakon osnivanja Bosanskog sandžaka,postao je i njegov upravitelj,gdje je proveo sedam godina koje su bile ispunjene ne samo ucvršcivanjem vlasti,nego i gradnjom zadužbina.
Prije nego što je postao bosanski namjesnik Gazi Isa-beg je još 1457.g. podigao džamiju koju je poklonio sultanu Mehmedu Fatihu,po kome je džamija dobila ime Careva.Okolo džamije formirala se prva mahala,koja se u popisima Bosanskog sandžaka naziva Hatibova mahala,Mahala Stare džamije sultana Mehmeda ili samo Stara(Atik) džamija.U blizini džamije Isa-beg je podigao i upravni dvor saray po kome je grad dobio ime Sarajevo.U vecini gradskih naselja u Bosni prvo su podizane carske džaamije,ciji službenici su bili državni i dobivali place iz državnih sredstava.Džamija se ne spominje u Gazi Isa-begovoj vakufnami,ali u popisima vakufa sadžanih u defterima Bosnaskog sandžaka iz kasnijeg vremena,nalaze se podaci o sredstvima koja su služila za održavanje džamije.
Iako je na prostoru današnjeg Sarajeva bilo naselje i ranije,od neolita preko Ilira i Rimljana,do srednjovjekovnog Trgovišta,seoskih naselja Radilovica,Koševa,Brodca,god.1462.kada je napisana vakufnama Gazi-Isa bega Ishakovica o osnivanju njegovih zadužbina s pravom se smatra godinom kada se Sarajevo pocinje razvijati kao urbano mjesto.To je prvi pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti na ovim prostorima.kako je u tom dokumentu zapisano,Gazi Isa-beg je u selu Brodcu na Bendbaši sagradio tekiju,hamam uz Carevu džamiju,na Bašcaršiji han Kolobaru,vodovod te mlinove na Miljacki.I danas se taj kraj u kojem su bili njegovi mlinovi naziva Mlini,odnosno Nadmlini.Osim tekije okolo koje je nastala jedna od najstarijih sarajevskih mahala Mahala Isa-begove zavije.Podizanjem hana,odnosno karavansaraja sa mnogim ducanima,Isa-beg je osnovao i privredni centar na Bašcaršiji s mostom omogucio povezivanje najstarije mahale koja se formirala okolo Careve džamije sa novim privrednim centrom na drugoj obali.Izgradnjom Isa-begovih zadužbina završena je prva faza urbanizacije sarajeva na sistemskoj osnovi.
Za održavanje svojih zadužbina Gazi Isa.beg je ostavio brojne nekretnine:zemljišne posjede,ducane,mlinove…koje su donosile znacajne prihode potrebne za njihove zadužbine.jedna odredba iz njegove vakufname ukazuje da je on pred sobom imao viziju razvoja grada:“A kada se ukaže potreba za podizanjem kakve gradevine u spomenutom vakufu,pa bilo na naseljenom ili nenaseljenom mjestu,nju ce osnovati mutevelija prema mjestu i potrebi“.kao što se,naprimjer,vidi iz jednog popisa vakufa iz 1604.g. da je u selu Ljubogošti iz sredstava Isa-begovog vakufa podignut jedan karavansaraj i most.
Iako se u Isa-begovoj vakufnami ne vidi kojem derviškom redu je pripadala tekija,iz nekih kasnijih izvora znamo da je bila mevlevijska.U jednom lijepom prijepisu Mesnevije iz 1648.g.koji se danas cuva u Bošnjackom institutu u Sarajevu,zapisano je da je djelo prepisao Muhamed,mevlevija Bosanac u tekiji koja je sagradena za mevlevijske derviše.I Evlija Celebija je prolazeci kroz Sarajevo zapisao da je pripadala tom redu:“Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke,na mjestu divnom kao rajska bašca.“Detaljan opis ove tekije ostavio je sarajevski pjesnik Rešid efendija.U pjesmi posvecenoj katastrofi Sarajeva koja ga zadesila nakon upada vojske Eugena Savojskog 1697.g. on kaže da je najvece mjesto za riznicu nauke tekija Mevlana Dželaludina Rumija.
U ovoj tekiji stoljecima se održava zikr,književni kružoci na kojima se tumacila Mesnevija Dželaludina Rumija,a u njoj su svoja djela stvarali i najbolji kaligrafi sarajeva.Nažalost,više puta je stradala u požarima,a potpuno je izgorjela 1697.g.Kasnije je ponovo podignuta na starim temeljima i radila je do 1924.g.Nažalost,rušenjem Isa-begove tekije 1957.g. i gradnjom benzinske pumpe na njenom mjestu,zauvijek je nestao jedan od prvih objekata na ovim prostorima kojima je zapocelo urbano formiranje Sarajeva.
Osnivanje sarajeva i podizanje prvih zadužbina Gazi Isa-bega dogodilo se prije propasti Bosanskog kraljevstva 1463.g.Kada je Bosna definitivno pala pod vlast Osmanlija,njena teritorija je pretvorena u zaseban sandžak,a sjedište novoosnovanog sandžaka postalo je Sarajevo.
Ta cinjenica posebno je povoljno uticala na razvoj grada.Prvi sandžakbeg Bosanskog sandžaka bio je Mehmed-beg Minetovic,a zamijenio ga je vec 1464.g.Isa-beg.Na tom položaju proveo je blizu sedam godina,a onda je premješten u Smederevo.Na osnovu najstarijeg poznatog popisa Bosanskog sandžaka iz 1468.g.vidi se da su te godine prihodi Gazi Isa-begovih hasova iznosili 1,148.858 akci,što znaci da je imao velika sredstva za podizanje zadužbina.
Dok je bio bosanski sandžakbeg Isa-beg je imao izuzetno dobru saradnju sa Dubrovcanima,koji su ga smatrali pravim gospodarem Bosne.Uzajamno su jedni drugima slali poklone,a Isa-beg im je slao i svoje svirace u vrijeme praznika.Kada se 1467.g.Isa-beg razbolio,Dubrovcani su mu poslali svoje ljekare da ga lijece.Krajem 1468.g.se ponovo razbolio i tada su mu poslali mladog ljekara Andriju,nakon što je to Isa-begov sin Mehmed zatražio od Dubrovcana.
Gazi Isa-beg se bavio i trgovinom.Njegovi trgovacki poslovi cesto se spominju u dubrovackim knjigama.Imao je,koliko se do sada zna iz raspoloživih izvora,cetiri sina:Mehmed-bega,Ali-bega,Ahmed-bega i Hasan-bega.Najpoznatiji medu njima je Mehmed-beg Celebi,dugogodišnji gospodar zemlje Pavlovica gdje je imao veliki posjed Višegrad.Bio je na brojnim odgovornim funkcijama u Osmanskom Carstvu,izmedu ostalog i bosanski i hercegovacki sandžakbeg,a zaslužan je za urbani razvoj Rogatice,po cemu se ovo naselje zvalo Celebi Pazar.
Posljednji put se Isa-beg spominje u dokumentima Državnog arhiva u Dubrovniku i to u zapisniku Vijeca umoljenih od 8.februara 1470.g. u vezi sa zaostavštinom Braila Tezalovica,kneza Radosava Pavlovica,kao i u jednoj zabilješci iz te godine u najstarijem defteru Bosanskog sandžaka.Prema nekim podacima nakon toga je imenovan za smederevskog sandžakbega.Umro je prije 1475.g.,jer na natpisu iz te godine iznad ulaza u njegovu džamiju u Skoplju zapisano je:Umrli Isa-beg.da li je umro u sarajevu,u gradu kojem je udario temelje,ili negdje drugo nije poznato.Iza mihraba u haremu Careve džamije nalazi se jedan nišan sa grubo radenim turbanom,ali na kome nema natpisa.Za taj mezar vezana je legenda da je tu ukopan Gazi Isa-beg,ali za tu tvrdnju nema uporišta u historijskim izvorima.
Gazi Isa-beg je pored Sarajeva podigao zadužbine i u Novom Pazaru,Skoplju i Kosovskoj Mitrovici.
Izvor:Sarajevo moj grad(Sarajevski velikani)-knjiga 2.