Prostor u BiH i FBiH je doslovno devastiran. Za sređivanje prostora, ali i za gospodarski život bitna je kvalitetna evidencija nekretnina. Sve donedavno građani su godinama čekali na dobivanje potrebnih zemljišno-knjižnih izvadaka, posjedovnih listova… Ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne posloveŽeljko Obradović najavljuje zaokret.
Kakvo je trenutačno stanje evidencije nekretnina i katastra u FBiH?
“FBiH i BiH imaju bogatu tradiciju u sektoru zemljišne administracije poglavito u katastru. Austro-Ugarska je udarila temelje, možemo reći, modernog katastarskog i zemljišno-knjižnog sustava u BiH. Tijekom osamdesetih pokušao se realizirati projekt jedinstvene evidencije o nekretninama, tzv. katastar nekretnina, što je podrazumijevalo spajanje katastra i zemljišne knjige u jednu, jedinstvenu evidenciju. Nažalost, taj projekt je prekinut ratom, a poslije rata Ured visokog predstavnika je nametnuvši novi zakon o zemljišnoj knjizi taj projekt dokinuo. U posljednjih 6-7 godina, kandidirali smo, realizirali i realiziramo dosta kvalitetnih projekta.”
Koji su to projekti?
“Uspostavili smo suvremeno softversko rješenje za održavanje katastra u FBiH i instalirali ga u svim općinama u FBiH, izvršili konverziju svih podataka i nabavili svu potrebnu opremu za sve općinske katastarske urede. Svi katastarski podaci se sada nalaze u jednoj bazi, a 60% tih podataka je u digitalnoj formi (uglavnom urbana područja, glavne prometnice i sl). I svi ovi podaci su dostupni preko interneta, odnosno stranice Katastar.ba. Svi naši korisnici mogu izvršiti uvid u stanje svog posjeda i alfanumeričke podatke o svojoj parceli (broju, površini, načinu korištenja), a za uglavnom urbana područja može se dobiti i uvid u grafički prikaz (digitalni plan) parcele. Ovo je jedno od najboljih rješenja koje regija ima i s njim se ponosimo. Sustav je urađen sukladno najzahtjevnijim međunarodnim standardima i INSPIRE direktivi EU. Naravno da se sustav stalno nadograđuje. Svaki zahvat u katastarski uredima se od sada radi u digitalnoj formi tako da postotak digitalnih podataka stalno raste.”
Značajan novac izdvojio je EU za vaše projekte?!
“Koristeći sredstva iz EU – IPA fondova uspostavili smo najmoderniji sustav GPS stanica koje omogućavaju brže i kvalitetnije mjerenje na terenu, a servis je i u drugim sektorima (promet, poljoprivreda, urbanizam i dr.). Ove godine smo završili, također iz sredstava EU-IPA fondova, zrakoplovno snimanje i izradili digitalni ortofoto koji je dostupan svim korisnicima preko našeg geoportala, kao i ostali službeni podaci FBiH (granice općina, županija i entiteta, prometnice, vodotoci i dr). Vrijedno je spomenuti i projekte komasacije što provodimo u Odžaku, Orašju i Popovu polju, izradu kartografske strategije za Federaciju BiH i pripreme za izradu topografske baze podatka. Dužan sam zahvaliti na velikom razumijevanju predstavnicima švedske geodetske uprave (Lanmateriet) koji nam kroz projekt CILAP u mnogome pomaže u preuzimanju iskustava, edukaciji i općenito uspostavi modernog sustava zemljišne administracije u FBiH i BiH. Spomenuti moram i kolege iz norveške geodetske uprave, Europske unije i Svjetske banke s kojima također imamo jako dobru suradnju.”
Ali ti projekti su katastarski. Obični građani više traže gruntovne, vlasničke podatke o svojim nekretninama, zbog kredita, investicija!?
“Dobro pitanje. Krajnji cilj svih naših aktivnosti i projekata je jedinstvena baza podataka o nekretninama, i katastarskih i zemljišnoknjižnih-gruntovnih. Što znači da naši korisnici (građani, investitori, banke) mogu na jednom mjestu, u jednom uredu dobiti sve podatke o svojoj nekretnini. Cilj nam je da u budućnosti naše baze podataka budu uvezane s bazama podataka svih ostalih institucija pa i drugih sektora, npr. bankarskim, zašto da ne. Da bi to sve funkcioniralo, naravno da podaci moraju biti interoperabilni, što podrazumijeva i izgrađena pravila u okviru infrastrukture prostornih podataka.”
Ali velike su razlike između podataka katastra i zemljišne knjige?
“Da, to je točno. Katastarski podaci su trenutačno točniji i pouzdaniji od zemljišno-knjižnih i potrebno je izvršiti usuglašavanje podataka između ove dvije evidencije. Upravo zbog toga pokrenuli smo veliki projekt ‘Registracija nekretnina’ koji ima za cilj i čija je osnovna aktivnost usuglasiti podatke između katastra i zemljišne knjige u FBiH, u početku za gradska područja, a naši uredi će kroz redovite, dnevne aktivnosti isto odrađivati i za preostala područja. Za realizaciju ovoga jako zahtjevnog projekta trebat će dobra suradnja i angažiranost općinskih katastarskih i zemljišno-knjižnih ureda. Projekt je krenuo, prvi natječaji raspisani i za sada imamo dobru suradnju s općinama i sudovima u FBiH. Naravno, ima nekoliko općina koje zbog kadrovskih, ali i drugih razloga nisu na razini potrebne odgovornosti, no nadam se da će se i ti detalji riješiti.”
Podrazumijeva li to donošenja novog zakona?
“Tekst novoga zakona ‘Zakon o izmjeri i registraciji nekretnina’ je urađen i Zastupnički dom Parlamenta Federacije je usvojio nacrt zakona, a očekujem da isto uradi i Dom naroda Parlamenta FBiH. Ovim zakonom predložena je nova struktura katastarskog i zemljišno-knjižnog sustava u FBiH, ali i novi model evidencije nekretnina.”
Što to znači u praksi?
“Dosadašnja praksa egzistiranja gruntovnica pri sudovima, a katastarskih ureda pri jedinicama lokalne samouprave je neodrživa i ne može odgovoriti zadaćama vremena. Jedini smo u Europi s ovakvom strukturom zemljišne administracije. Vrijeme je da se to mijenja! Predviđeno je spajanje katastarskih i zemljišno-knjižnih ureda. Sve općine u FBiH imat će urede za nekretnine. Što znači da se neće, kao do sada, ići u katastar, a potom i u gruntovnicu po podatke o nekretnini. Svi podaci će biti u jedinstvenoj bazi podataka, na jednom mjestu, u uredu za nekretnine. Sustav će se pojednostaviti i procedure evidencija se ubrzati. Prijedlog je rezultat velikih analiza stanja ustroja ove oblasti u regiji i Europi, utemeljen na tradiciji zemljišno-knjižnog i katastarskog sustava u BiH i poštovanju ustroja i ustavnih nadležnosti u FBiH. Naravno, velika je uloga i samih vlasnika nekretnina koji se moraju brinuti o svojoj nekretnini. Nekretnina je i odgovornost jer samo registrirana, uknjižena, nekretnina vrijedi.”
Zoran Kresic, Vecernji list; Ljubuski.net