U sklopu programa obilježavanje 100. godišnjice od rođenja Hivzije Hasandesdića promoviran je „Sidžil mostarskog kadije 1828.-1842.godine“Prijevod Sidžila u izdanju Muzeja Hercegovine obradio je rahmetli Hasandedić,a promovirali su ga,urednik izdanja,dr.Aladin Husić,dr.Adnan Kadrić i mr.Šaban Zahirović.
„Vrijeme iz kojeg datira ovaj sidžil je bremenito događajima i na međunarodnom i na unutrašnjem planu.To je vrijeme rata sa Rusijom,špijunskog djelovanja i propagande među pravoslavnim stanovništvom na tlu Bosne,te unutrašnji problemi koji su proisticali iz slabosti sistema“,podsjetio je dr.Husić.
Sidžil nudi mogućnost jasne percepcije svega onoga što se dešavalo na ovim prostorima.U njemu je moguće sagledati političke,ekonomske,kulturne,društvene,socijalne i mnoge druge prilike,ne samo lokalnne već i regionalne.Husić je ocijenio kako je Sidžil veoma zanimljiv po svojoj strukturi i vrlo interesantan za dalje istraživanje.
„Sidžil sadrži dokumente lokalne,centralne i pokrajinske vlasti.Za razliku od preostala četiri prevedena hercegovačka sidžila,u ovom su dominantna pitanja političke naravi,međunarodnog i ekonomskog karaktera“,naglasio je.
Komentirajući originalne dokumente u kojima se potpuno ravnopravno tretiraju pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih skupina,Husić je kazao kako u vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini nije bilo nikakve diskriminacije po osnovi nacionalnosti.
„Te su razlike uočljive isključivo na osnovu klasne pripadnosti.Govoriti o neravnopravnosti je deplasirano,jer se tačno precizno zna gdje je ko u tadašnjim društvenim strukturama bio pozicioniran.Niti su svi muslimani uživali sva prava,jer su pripadali nižim klasama,niti su svi nemuslimani bili diskriminirani.Prema tome,posmatrati ta pitanja na taj način historiografski nije ispravno“,zaključio je Husić.
Mr.Šaban Zahirović,bliski saradnik Hivzije Hasandedića,evocirajući uspomene i naglašavajući značaj Hasandedićevog rada je kazao kako priča o njemu nije završena.“Ta se priča ne da ispričati.Hivzija je vrijednost koja traje i koja će još dugo trajati,jer su iza njega ostala brojna djela koja treba istraživati i publicirati“,poručio je Zahirović.
Autor:Hasan Eminović o skupu u Mostaru(11.i 12.12.2015):“Hercegovački naučnici i tradicija istraživanja u Hercegovini“