Kako objasniti cinjenicu da godišnje iz Slovenije uvezemo farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od nevjerovatnih 122,9 miliona KM, a izvezemo mizernih 517.000 KM.
Pokušaj Vlade Tuzlanskog kantona i premijera Bege Gutica da na esencijalnoj listi lijekova podrže domace proizvodace, završio je – kaznom.
Konkurencijsko vijece BiH je prošlog mjeseca utvrdilo da Vlada TK odlukama o pozitivnoj listi lijekova iz 2015. godine, sprecava, organicava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu lijekova. Vladi je naloženo da plati kaznu od 19.000 maraka, te da vrati uvozne lijekove koji su skinuti sa liste, a ciji je distributer cijeli slucaj prijavio Konkurencijskom vijecu.
Donošenje prošlogodišnje liste, koja je sa nekih šest-sedam miliona KM “pogurala” domace proizvodace, izazvalo je velika negodovanja, prije svega pojedinih ambasadora u našoj zemlji, koji su više podsjecali na glasnogovornike farmaceutskih kompanija. Tako su u novembru prošle godine u Tuzlu ekspresno stigli ambasadori Slovenije, Hrvatske i Makedonije, koji su se sastali sa premijerom Guticem. Sastanak je bio buran, korišten je nediplomatski rjecnik, a premijer i ministri su odbili primjedbe ambasadora koji su nezadovoljni i ljuti napustili grad soli.
Primjedbe su odbijene uz neumoljive argumente prema kojima BiH godišnje iz ove tri države uveze lijekove u vrijednosti od 141 miliona maraka, dok je zastupljenost naših lijekova u ovim državama skoro pa zanemariva. Usto, kako se moglo cuti, Bosnalijek sedam godina ceka dozvolu za prodaju svog lijeka u Sloveniji, a istovremeno, slovenacka Krka, samo na jednom lijeku za krvni pritisak iz Tuzlanskog kantona iznese milion i 80.000 maraka. Postavlja se logicno pitanje: narušava li se u ovom slucaju tržišna konkurencija ili to samo važi za našu zemlju? I, kako objasniti cinjenicu da godišnje iz Slovenije uvezemo farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od nevjerovatnih 122,9 miliona KM, a izvezemo mizernih 517.000 KM?
Zbog ovakvih odnosa se ocekivalo da ce primjer Guticeve Vlade slijediti i ostali kantoni, te da ce zajedno nastupiti prema višim nivoima vlasti, tražeci bolju poziciju za domace proizvodace, koju bi pratila izmjena zakona koji regulišu ovu oblast. No, to se nije desilo. Drugi kantoni su povukli rucnu, najmnogoljudniji ce platiti kaznu, te uskoro skrojiti novu esencijalnu listu, koja nece biti naklonjena domacim proizvodacima.
No, šta dalje ciniti? Hoce li odluke poput ove Konkurencijskog vijeca u buducnosti obeshrabriti niže nivoe vlasti da povlace slicne poteze, kao što je to uradila Vlada TK, ili ce, s druge strane, uslijediti snažan odgovor sa viših nivoa vlasti, cija je obaveza da skroje najbolje zakone, naravno, poštujuci evropska pravila i standarde?
Jer, uzalud je pricati o domacem, voditi kampanje, pa i proizvoditi domace, ukoliko loši zakoni, nepravedni odnosi, i razni lobiji i strani interesi uporno sprecavaju prodaju i kupovinu bh. proizvoda.
(Faktor.ba)