Tri tipa muslimanskih stanbenih zgrada odlikuju se čvrstinom i ljepotom gradnje:kula,čardak i odžak.
KULE- su polutvrđeni zamkovi na okrugloj ili četverokutnoj podlozi.Podignute na dva,tri ili četiri sprata,one su služila kao porodična sijela plemića.Zanimljiv sastavni dio ovih zdanja bio je gornji sprat,koji se ponekad proširivao u paviljon ili bio snabdjeven trijemom.Krov je bio većinom u obliku piramide.Donji dio imao je samo uske prozorčiće ili puškarnice,koje su služile za obranu od napada.Gledana s vana,kula je djelovala kao bunker.Unutarnja arhitektura u njoj je,međutim,uglavnom odgovarala uređaju stambenih zgrada.Propašću bosanskog plemstva u 19.stoljeću kule su počele da oronjavaju.Bilo ih je do 1992.očuvanih samo sedam.Dvije od njih,prva u Odžaku kod Bugojna,a druga u Bili između Brčkog i Gradačca,su bile građene od lijepog,grubo klesanog kamena.Lijepi zamak porodice Idrizbegovića u Vrili kod Kupresaa pao je godine 1943. žrtvom ratnih pustošenja.Veliki i lijepi dvorovi Fethibegovića(Fetihlija) u Odžaku u Posavini su razrušeni u toku Bečkog rata,i to najkasnije 1716,kada su posve sravnjeni sa zemljom.Uspravno stoji,služeči kao turistički objekat.1971-godine obnovljena Gradašćevića kula u Gradačcu,u međuvremenu teško oštećena.
ČARDACI-su dvospratne,dijelom iz kamena,dijelom iz drveta,građene kuće bogatih ljudi.Njihovi gornji spratovi nosili su svijetle,u polušiljastim lukovima izvedene orijentalne prozore,iza kojih su se nalazile primaće sobe ili ženska odjeljenja.Gornji spratovi su bili nerijetko prošireni s trijemom.
Veći čardaci,sa čijih krovova su stršili svojevrsni,oko metar i po visoki,dimnjaci zvali su se ODŽACI.Oni su bili sijela uglednih i bogatih obitelji.Svaki od ovih dimnjaka je nosio na sebi,kao kućni znak,kuglu od rezbanog drveta ili posrebljene ili pozlaćene kovine zvane j a b u k a.Ovaj znak je upozoravao na to,da u toj kući putnik- namjernik može naći besplatno prenoćište i hranu.Za smještaj gostiju služile su posebne sobe zvane a h a r i,m u s a f i r h a n e,k o n a č n i c i ili b a š k a l u c i.Za primjer kako su se kućedomaćini odnosili prema svojim gostima,navedimo Ibrahimbega Fethibegovića(Fetihliju) iz Odžaka iz 17/18.stoljeća.U njegovim aharima se gostilo izabranim jelima i različitim voćem s bogatih Ibrahimbegovih čifftluka.Pila se i kahva(to je jedan od prvih spomena kahve u našim krajevima),raspravljalo se o književnosti i mističnoj filozofiji.
Čardak begovske porodice Kapetanovića-Ljubušaka u Vitini(Hercegovina),u stvari dvorac,bio je jedan od najvećih i najljepših objekata ove vrste.Danas leži u ruševinama.Podignuta s mnogo smisla za ljepotu,Ćemalovića kula na Buni kod Mostara iz 18.stoljeća djeluje također poput dvorca.
Ukusniji nego vanjska fasada bio je unutarnji uređaj muslimanskih kuća.Osobito lijepi bili si izrezbareni stropovi od drveta.Na njihovoj sredini često se nalazila pomno izrađena rozeta u obliku vrtloga.U drvetu izrezani trabozani i fasade zidnih ormara(musandera) bili su također obično veoma lijepi.Unutarnja izvedba boljih muslimanskih kuća bila je redovno jednostavna,ali skladna i dojmljiva.Iako su mnogi ukrasni motivi na drvetu i na kućnim predmetima potjecali s Istoka,ipak je u oblikovanju,boji,nijansama i općoj skladbi domaća likovna snaga dolazila do vidnog izražaja,tako da se ovdje može govoriti o bosanskoj umjetnosti.
Izvor:Smail Balić:Kultura Bošnjaka(muslimanska komponenta),Zagreb 1994.
Pripremio:Kemal Mahić
Lalica kula u Ljubuskom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Cardak pored Starog mosta u Mostaru
Moderna gradnja, Faletici kod Sarajeva