Budući da su,s obzirom na pet dnevnih namaza,vrijeme i tačnost bili veoma važni u kulturi Bošnjaka,u bosanskim su gradovima naši preci podizali SAHAT-KULE.
To je obično četverougaona prizma,zidova od grubo tesanog kamena,šatorastog krova i sa satom koji pokazuje a la turca vrijeme.
Ukupno 23 sahat-kule dočekale su austrougarsku okupaciju 1878.godine i to su u: Banjoj Luci, Donjem Vakufu, Gornjem Vakufu, Foči, Gračanici, Gradačcu, Livnu, Jajcu, Maglaju, Mostaru, Nevesinju, Počitelju, Prozoru, Priscu, Tešnju, Trebinju, Stocu, Pljevljima, Prijepolju, te u Travniku i Sarajevu po dvije sahat-kule.
Osim banjalučke,uglavnom su sve sahat-kule preživjele posljednju agresiju(1992-1995).
Sahat -kula u Počitelju izgrađena je u 17.stoljeću,zvono su joj dobavili iz Kandije na Kritu. O satu su se brinuli imami počiteljske džamije,a satni mehanizam rasturila su joj djeca nakon Prvog svjetskog rata.
Izvor: Mapa kulturnog naslijeđa Bošnjaka (Edicija Bošnjaci) 2019.
Priredio:Kemal Mahić
Sahat kula Sarajevo
Sarajevo
Travnik
Travnik
Nevesinje