Kada je bilo jasno da će Carevina izgubiti rat(A-U),poslije povlačenja Zemaljskog pogllavara Sarkotića iz Sarajeva,novembra 1918.godine.Glavni odbor Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine preuzima vlast od generala Sarkotića u zemlji.To se desilo 1.11.1918.godine.
Istovremeno,Vijeće šalje 18 predstavnika Bosne i Hercegovine u Narodno Vijeće Države Srba,Hrvata i Slovenaca formirano u Zagrebu.Formiranje Narodne vlade sa 10 resora uslijedilo je 31.12.1918.godine,a odmah 31.1.1919 prestaje djelovati ta vlada.
Ona je bila vlada federalne Bosne i Hercegovine u pretpostavljenoj Federativnoj zajedničkoj državi.Međutim,kako je Kralj Petar I Karađorđević,preko regenta Aleksandra,proglasio stvaranje unitarne države sa imenom Kraljevina Srba,Hrvata i Slovenaca,to je traženo da se sva uprava u zemlji adaptira takvom razvoju događaja.
Tako se Vlada Bosne i Hercegovine pretvara u Zemaljsku upravu.Prava ove vlade se stalno smanjuju i ona postaje 14.7.1921.godine Pokrajinska uprava,da bi bila likvidirana februara 1924.godine.
Do tada je Bosna i Hercegovina uspijevala da očuva tek tragove svoje teritorijalne i državnopravne individualnosti.
Da bi se ti tragovi do kraja zatrli,od 1924.godine formiraju se Oblasti(Sarajevska,Tuzlanska,Travnička,Mostarska,Bihaćka i Vrbaska)-zvuči poznato!
Poslije uvođenja diktature Kralja Aleksandra Karađorđevića(6.1.1929.),Zakonom od 3.10.1929.godine,teritorija Bosne i Hercegovine dijeli se na četiri banovine i to:Drinska(Sarajevo),Vrbaska(Banja Luka),Zetska(Cetinje),Primorska(Split).
Ova podjela napravljena je sa intencijom da stvori takve upravne jedinice u kojima Srbi moraju imati većinu.Zbog toga su dijelovi Bosne i Hercegovine pripajani centrima izvan Bosne,kao što je u Bosni formirana samo jedna Banovina koja leži na njenom teritoriju,tj.Vrbaska.
26.8.1939.godine sklopljen je sporazum između vodećeg hrvatskog političara toga doba dr.Vlatka Mačeka i Dragiše Cvetkovića,predsjednika vlade i političke formacije Jereza,najveće vladajuće srpske političke formacije,o rješenju tzv.hrvatskog pitanja putem stvaranja posebne samoupravne jedinice Banovine Hrvatske.
Toj Banovini je priključeno 13 kotareva iz Bosne i Hercegovine,a na temelju censusa 50+1% katolika ili pravoslavnih kao kriterij pripajanja jednoj ili drugoj strani,dok se muslimani nisu uzimali u obzir.Tada se po prvi puta javila ideja o podjeli Bosne i Hercegovine kroz srpsko-hrvatsku nagodbu.Nažalost,ova podjela,kojoj se protivilo cijelo bošnjačko muslimansko pučanstvo i mnogi pravoslavci i katolici,bila je samo uvod u buduće krvave događaje koji su započeli 6.4.1941.godine ratom između Jugoslavije i Njemačke,okupacijom Jugoslavije i stvaranjem na njenom tlu Nezavisne Države Hrvatske,
Izvor:Muhamed Filipović:BOSNA I HERCEGOVINA;“Epoha“ Zagreb,1995.
