Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, slatkovodni ekosustavi globalno su najugroženiji.
Iz toga je razvidno kako postojeći sustavi zaštite, usmjereni prvenstveno na očuvanje kopnenih i morskih područja, ne mogu odgovoriti na prijetnje uzrokovane fragmentacijom i regulacijom rijeka uslijed hidroenergetskog iskorištavanja rijeka te vodozahvata za industriju, poljoprivredu, vodoopskrbu i obranu od poplava.
Stoga su organizacije The Nature Conservancy (TNC) i WWF pokrenule inicijativu za trajnu zaštitu rijeka Jugoistočne Europe.
– Objavljujemo publikaciju o tome kako trajna zaštita rijeka funkcionira u praksi. Riječ je o okviru koji je nastao suradnjom organizacija civilnog društva, a koji donosi jasne korake za uspostavljanje inicijativa za učinkovitu zaštitu slatkovodnih staništa u Jugoistočnoj Europi. Ovim putem pozivamo donosioce odluka da usvoje takav pristup u zaštiti rijeka koje su krvotok našeg planeta. To je od iznimne važnosti i za suočavanje s izazovima budućnosti, kada će očuvani slatkovodni ekosustavi i vodni resursi, a posebno rijeke, biti presudni za naš daljnji razvoj – izjavio je Matija Penezić iz TNC-a.
Trajnom zaštitom rijeka nastoji se očuvati određene rijeke slobodnog toka zbog njihovih prirodnih, kulturnih, povijesnih ili rekreativnih vrijednosti, priopćila je WWF Adria, prenosi Dnevni list.
Takav oblik zaštite podrazumijeva i potpunu zabranu izgradnje brana i hidroenergetskih postrojenja te svih objekata koji bi narušili vrijednosti zbog kojeg su rijeke zaštićene. S druge strane, trajna zaštita rijeka ne zabranjuje sve aktivnosti na rijeci već potiče razvoj i ulaganje u one aktivnosti koje uključuju razumno i održivo korištenje prirodnih resursa za dobrobit lokalne zajednice i prirode.
– Ovom se inicijativom želi povezati sve relevantne dionike, a posebno lokalne zajednice, u aktivnu zaštitu nevjerojatnog riječnog bogatstva koje još uvijek imamo u regiji, a koje je pod iznimnim pritiscima. Jugoistočna Europa još se uvijek može pohvaliti brojnim rijekama slobodnog toka, iznimnih vrijednosti. Stoga je prilika za trajnu zaštitu rijeka direktan doprinos zemalja regije Strategiji EU o biološkoj raznolikosti do 2030. gdje je poseban naglasak na očuvanju i obnovi rijeka slobodnog toka. No, još je važniji doprinos ove inicijative svakoj državi i lokalnim zajednicama koje uz te rijeke žive i o čijem očuvanju ovise, kako zbog prilika za razvoj, tako i zbog zdravlja i sveopće dobrobiti – zaključila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
O trajnoj zaštiti rijeka pričalo se i na nedavnoj međunarodnoj konferenciji u organizaciji TNC-a i WWF-a, a kojoj je nazočilo više od 50 predstavnika različitih organizacija, institucija, javnih poduzeća i udruga iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Konferencija je potvrda rastućeg interesa za sveobuhvatnijom zaštitom rijeka Jugoistočne Europe koja se mora temeljiti na suradnji svih relevantnih sektora, od državnih institucija i ministarstava, do organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica koje su presudne za uspjeh svakog projekta zaštite prirode.
Samo tako možemo očuvati vodno bogatstvo naše regije.
Ljubuski portal
Dnevni.ba
