Povodom deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, ratni član Predsjedništva BiH Mirko Pejanović je u razgovoru za Fenu kazao da se Izetbegovićevo vršenje dužnosti predsjednika Predsjedništva BiH odvijalo u najtežem vremenu za građane BiH, uzimajući u obzir činjenicu da se 1990, 1991. i 1992. godine odvijao historijski proces raspada jugoslavenske federacije kroz njenu disoluciju, a potom i rat.
Odgovornost, hrabrost, spremnost
– Izetbegović, s kojim sam sarađivao u tim teškim godinama, pokazao je neobičnu odgovornost, pokazao je u tim uslovima hrabrost, pokazao je spremnost da ne mjeri svoja odricanja za ideju BiH i pokazao je da ima demokratski kapacitet – naglasio je Pejanović.
U tim godinama je i u BiH uspostavljen višestranački sistem, odnosno politički pluralizam i oblikovana ideja referenduma kojim se odlučivalo o političkoj budućnosti BiH kroz definiranje njenog politički-pravnog statusa.
– Ideja o referendumu je bila od historijskog značaja jer su se u tom vremenu sve historijske republike koje su činile Jugoslaviju započele putem referenduma da proglašavaju nezavisnosti i suverenost – podsjetio je Pejanović.
Usprkos činjenici da se zbog neprihvatanja ideje referenduma Srpska demokratska stranka (SDS) isključila iz Parlamenta BiH i odlučila se za opciju rata, Alija Izetbegović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH te predsjednik najveće političke stranke tada u BiH Stranke demokratske akcije (SDA), ostao je čvrst u oblikovanju vizije da BiH ostvari svoju suverenost i nezavisnost i da pri tome, i po cijenu žrtava i svega što se odvijalo u četiri godine rata u BiH, sačuva teritorijalni integritet i zemlju multietničkog življenja koju je imala u svojoj hiljadugodišnjoj prošlosti.
Čuvar integriteta države
– Odlukom građana na referendumu zaustavljena je tada paklena mašinerija da se silom etnički podijeli BiH i da se njena državnost uništi – naglašava Pejanović.
Ocjenjuje da se uloga Izetbegovića sastojala u čuvanju integriteta zemlje i države, da se sačuva historijsko biće BiH, za što je dobivena i međunarodna podrška što se iskazalo Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Istaknuo je da je Izetbegović uvijek bio otvoren za pripremu odluka koje su se donosile na sjednicama Predsjedništva BiH, a kad god je procijenio da odluka nema dovoljnu podršku vraćao ih je na početak ne vršeći pritisak da se odlučuje pod okolnostima koje ne bi bile demokratske.
– Mnogi građani BiH su nezadovoljni tokom i dinamikom ekonomskog, socijalnog te kulturnog razvoja države BiH, ali kada uspijemo doći u vrijeme kada BiH bude članica Evropske unije, onda će sve što je postignuto u devedesetim godinama i godinama rata u očuvanju BiH dovesti do većeg značaja ljudi koji su u to vrijeme brinuli o BiH i odlučivali o njoj, a to je bilo multietničko, višepartijsko ratno Predsjedništvo BiH – zaključio je Pejanović.
Istaknuo je da je BiH dobila svoju historijsku poziciju i ona će je prije ili kasnije ostvariti u punom kapacitetu.
Mesić i Levi na obilježavanju desetogodišnjice smrti Alije Izetbegovića
Muzej “Alija Izetbegović” će akademijom sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo obilježiti desetogodišnjicu smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Direktor Muzeja Adnan Žiško rekoa je za Fenu da će na akademiji izlaganja imati tri uvažena govornika – bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, istaknuti francuski filozof Bernard Henri Levi te prof.dr. Hilmo Neimarlija.
– Stjepan Mesić će govoriti o Izetbegoviću i poziciji BiH u trenutku disolucije Jugoslavije, Bernard Henri Levi će imati izlaganje o Izetbegoviću kao lideru koji je dobijao nagrade i s Istoka i sa Zapada, te lideru koji je u najtežim trenucima vodio svoj narod, predstavljajući njegov ne samo politički već i drugi rad kao mislioca, dok će Hilmo Neimarlija govoriti o Sarajevskom procesu i historijskom putu grupe Mladih muslimana, kao i njegove utiske o Izetbegoviću – istaknuo je Žiško.
Poziv za učešće na akademiji dobili su svi članovi diplomatskog kora, zakonodavne i izvršne vlasti BiH, osobe koje se bave naučnoistraživačkim radom, starije generacije koje su lično poznavale Izetbegovića, članovi porodice, studenti Odsjeka historija i Fakulteta političkih nauka, te mnogi drugi.
Također, akademiji će u Narodnom pozorištu Sarajevo prethoditi otvaranje izložbe radova urađenih tokom Prve međunarodne likovne kolonije u Počitelju, koju je u povodu ovog jubileja u prvoj polovini oktobra organizirao Muzej u saradnji s Udruženjem likovnih umjetnika BiH.
– Muzej je organizirao i Dane Alije Izetbegovića u saradnji s Islamskom zajednicom Danske koji su već počeli tokom oktobra i trajat će do kraja mjeseca. Također, u koordinaciji s lokalnim kantonalnim i općinskim odborima Muzej će organizirati paralelne akademije u isto vrijeme u Zenici, Tuzli, Mostaru, Bihaću i Livnu – kazao je Žiško.
Naglasio je da Muzej u koprodukciji s Al Jazeerom i Alhemija filmom također radi dokumentarni film o godišnjici Sarajevskog procesa koji će premijerno biti prikazan u novembru, a do kraja oktobra će organizirati i stručni simpozij u saradnji s Udruženjem Mladi muslimani posvećen ovoj značajnoj godišnjici.
Izložba radova iz Počitelja tokom novembra će biti postavljena i u drugim manjim bh. gradovima, a planirano je da osim Narodnog pozorišta Sarajevo bude otvorena najvjerovatnije i u Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese.
Muzej će već tradicionalno na dan godišnjice imati slobodan ulaz za sve posjetioce, ali i u petak. Tu se može pogledati stalna postavka obogaćena eksponatima koji se izlažu samo za godišnjicu rođenja i smrti Izetbegovića, kao i tokom Dana otvorenih vrata Muzeja.
– Riječ je o eksponatima koje smo dobili iz porodične kuće Izetbegovića, oni su lične prirode i iz njegovog radnog okruženja. Bit će izložene i određene njegove zabilješke koje je pravio i uzimao iz Kur'ana, a predstavljale su neku vrstu njegovog analiziranja određenih ajeta – naglasio je.
Posjetioci Muzeja tog će dana imati priliku pogledati i vakufnama.