Decembar u Blagaju neće donijeti turističke gužve, naši su proljeće i ljeto, priča nam konobaru u jednom od restorana uz Bunu u kojima i u kasnu jesen možete uživati u vrhunskoj pastrmci i drugim tradicionalnim hercegovačkim delicijama.
“Ipak, autobusi s turistima, koji prvenstveno obilaze dervišku tekiju na vrelu Bune dolaze i u ove dane pa se za čas puste blagajske ulice napune gostima”, kaže nam on.
Na prilazima tekiji samo neki od trgovaca suvenirima rade, drugi pak ove dane koriste za tekuće održavanje, popravke i farbanje štandova pored kojih svaki turista u Blagaju mora proći.
“Kod nas ne nedostaje originalnih suvenira i proizvoda. Osim onih koji podsjećaju na kulturu i tradiciju, sitnica insprisanih prošlošću koje se mogu kupiti za nekoliko maraka ili eura, na nekim od štandova možete kupiti i sjajne domaće džemove od smokava i šipka ili nara te sjajni i ljekoviti sok od šipka”, kaže nam jedan od trgovaca.
Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice HNK, kaže nam da treba poraditi kako bi tradicionalna hercegovačka odredišta bila zanimljiva turistima i van sezone, kad je mnogo manje gostiju koji dolaze u jednodnevne izlete s Jadrana.
“U turizmu je sve povezano i treba mnogo rada i kombiniranja u stvaranju turističkih destinacija koje će privlačiti goste tokom cijele godine”, kaže nam Krešić te podsjeća na napore TZHNK u brendiranju Hercegovine kao turističke destinacije različitih profila.
Baš rijeka Buna postaje sve zanimljivija sportskim ribolovcima, a šira mostarska regija, kao i Blagaj, dodatno se obogaćuju sadržajima koji će privući one željne avanturističkog turizma, biciklizma, spuštanja zip-lineom, ronjenja i speleo ronjenja. Samo u promociju tih sadržaja turistička zajednica kroz IPA projekte u narednoj godini uložit će više od 800 hiljada eura.
Na kraju svih priča, dok se bh. gradovi zimi guše u magli i smogu u Hercegovini se možete sunčati i gledati najljepše plavo nebo na svijetu.
Klix,ba
