U Bosni i Hercegovini je nepoznato da je češki pisac Josef Pavel napisao roman o događajima iz Prvog svjetskog rata pod naslovom “Osman Fetič“. To je prvo književno djelo ovog autora objavljeno u dva izdanja, 1924. i 1925. godine u Pragu, u izdanju Jan Laichtera. Omot knjige i šest ilustracija je izradio Prokop Laichter sin izdavača. Knjiga je džepnog formata i ima 250 strana.
U priču o skoro nepoznatoj temi uvodi nas u razgovoru za Fenu Tarik Fetahagić, koji je istražio background nastanka romana.
Autor romana Josef Pavel, rođen 1889. godine, radio je kako učitelj nakon što je diplomirao na učiteljskom institutu 1909. u Pilsenu. Teške godine Prvog svjetskog rata 1914. -1918. proveo je kao vojno lice na frontu. Poslije rata, 1919. godine je nastavio raditi u prosvjeti u raznim mjestima tadašnje novostvorene države Čehoslovačke.
Svoj književni započeo u rad u duhu tradicionalnog realizma sa dvije prozne antiratne knjige, iz Prvog svetskog rata. Prva je roman sa fronta pod naslovom “Osman Fetič“”, druga “Zeleni kadar”, o događanjima u pozadini fronta.
“To je pripovijest o dobrom, pravednom čovjeku Osmanu Fetiću, vojniku u austrougarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu. Osman je stariji čovjek, musliman iz Hercegovine. On je kao i stotine hiljada drugih ljudi, zbog rata i vojne obaveze otrgnut od svoje vlastite porodice i zavičaja, te je stavljen, poput malog kotačića, u ogromnu vojnu mašineriju, prvo na srpskom, a zatim na italijanskom frontu. Svojom dobrodušnom, ljubaznom prirodom Osman Fetić osvaja ljudska srca.
Zbog njegove dosljedne pobožnosti, i poštenog života i ponašanja on izaziva poštovanje kod nadređenih pa njegova iznenadna smrt pogađa sve koji su ga poznavali”, kaže Fetahagić.
Sagovornik navodi kako se čini da autor ovu pripovijest i njene likove nije izmislio.
“Pojedini detalji ove pripovijesti su u svojoj raznolikosti ipak sasvim jednostavni, prirodni i tačni. Ali često su prikazani prilično suhoparno, u opisu brojnih događanja tokom ratnih operacija. Svi likovi ove priče, a ne samo glavni lik Osmana Fetića, na sebi nose utisnut pečat životne istine”, ističe.
Tako je, na primjer, lijepo prikazan satnik Lustig kojeg ratne strahote bude iz nekadašnjeg velikonjemačkog fanatizma, koji se otrijezni od ratne groznice i kao čovjek preporodi. Ili hrabri dječak Smajo, gladni mladić Mirko i razni drugi likovi vojnika iza linije fronta. Kod glavnog junaka pisac često ističe njegovu pobožnost i predanost Allahovoj volji. A govoreći o poznatom muslimanskom fatalizmu, na jednom mjestu on izravno suprotstavlja muslimansku pobožnost protiv kršćanske pobožnosti.
I to tako što muslimanski hodža izgovara stare optužbe o svećenicima koji nisu proklinjali ratove, i koji se mole za pobjedu jednih a uništavanje drugih, blagosiljaju.
Knjiga je ukrašena finim crtežima Prokopa Laichtera, napisana ozbiljno i s očitom ljubavlju prema dobrim ljudima, kojih je bilo mnogo i pod grubim vojničkim kaputom (šinjelom), citira prikaz romana u češkom literaturnom časopisu “ARCHA“, Olomouc po objavljivanju 1925. godine. A koji je prevela sa češkog Jadranka Šuster.
Fetahagić roman “Osman Fetič” češkog pisca Josefa Pavela kao antiratnu knjigu čiji je glavni junak bosanski vojnik kontekstualizira u godine Prvog svjetskog rata kada je na hiljade Bosanaca i Hercegovaca izginulo ili su ranjavani na frontovima Galicije i Soče.
Sagovornik Tarik Fetahagić, penzionisani hemičar, radio je u “Energoinvestu” kao inžinjer istraživač u oblasti novih inženjerskih materijala i tehnologija.
Kaže kako je profesionalnu orijentaciju prema istraživanjima nepoznatog u svojoj užoj struci, poslije odlaska u penziju proširio i na druge njemu interesantne teme koje nisu u uskom domenu njegovog stručnog obrazovanja, objašnjavajući otkuda inženjer hemije u vodama književnosti i historiji.
Osnovu za to nalazi, kako kaže u nastavku razgovora, u širokom općem obrazovanju u prirodnim i društvenim naukama koje je stekao, prvo u osmorazrednoj sarajevskoj klasičnoj gimnaziji, a zatim višedecenijskom, odnosno cjeloživotnom obrazovanju usmjerenom na razumijevanje i objašnjavanje pojava i nepoznanica u okruženju u kome živi.
Kao član Bosansko-češkog društva “Snješka” Tarik Fetahagić nastoji dati svoj doprinos radu Društva kroz različite teme. I tekst o Josefu Pavelu i njegovom prvom romanu “Osman Fetić” koji je Fetahagić objavio u časopisu ‘Snješka’ usmjeren je na otkrivanje, osvjetljavanje i njegovanje dugogodišnjih kulturnih i međuljudskih veza između ove dvije zemlje i njenih naroda, a što je glavni cilj ovog Društva.
Radiosarajevo.ba
