Povodom Dana općine Fojnica, Franjevački samostan priređuje izložbu o temi Sarajevski atentat 1914. i Prvi svjetski rat u arhivu samostana u Fojnici.
Izložba će biti otvorena u multimedijalnoj, muzejskoj dvorani 18. marta. Tom prilikom će govoriti gvardijan fra Nikica Vujica, kustos muzeja ovog samostana fra Janko Ljubos, arhivar Sandra Biletić, publicist Nerzuk Ćurak, voditeljica Vanja Oroz, austrijski ambasador Martin Pammer, a u muzičkom dijelu programa nastupit će ansambl Harmonija (”1001 noć” Fojnica).
Promjena lokacije
Gvardijan Vujica nam kaže da je prvobitno bilo planirano da se izložba postavi u Sarajevu, pa su u vezi sa tim vođene i aktivnosti, a stvar zamalo dovedena do kraja. No, nakon što su se pojavile neke negativne reakcije u javnosti spram obilježavanja Sarajevskog atentata i svega oko njega, fratri su odlučili promijeniti lokaciju.
“Čuli su se komentari kao što je, recimo, to da se hoće nešto slaviti, pa se postavilo pitanje čemu slaviti, nakon toliko žrtava, pustošenja i svega što je prouzročio Prvi svjetski rat. Mi smatramo da je to potpuno pogrešan uklon gledanja na ovaj datum. Ne radi se ni o kakvom slavlju, nego jednostavno o skretanju pažnje na datum koji je bio i ostao jedna od prekretnica u svijetu”, kaže fra Vujica.
Izložba će seliti
Izložba sadrži i fotopriču o gradnji spomenika prestolonasljedniku Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji, koji je napravljen 1916. u Budimpešti i odatle dopremljen u Sarajevo, a podignut na treću godišnjicu atentata. Uklonjen je krajem 1918. godine. Zanimljivo je da je 1930. na tom mjestu postavljena spomen-ploča atentatoru Gavrilu Principu, koja je odnijeta u Njemačku kao rođendanski poklon Hitleru 1941. godine. Inače, u samostan su već stigle ponude da izložba bude predstavljena u još nekim sredinama, pa i u sarajevskoj općini Centar.
Od gvardijana smo saznali i to da je ova izložba tek početak ovogodišnjih zanimljivih aktivnosti koje će se dešavati u fojničkom samostanu. Najvažnija će se desiti 27. maja, za kada je predviđeno otvaranje novih muzejskih prostora, a na čemu se radilo 14 godina. Finansijeri su bili Vlada Republike Hrvatske sa 143.000 KM i Vlada FBiH sa 19.000 KM.