USPRKOS ohrabrujućim vijestima iz Ženeve, u kojoj je u četvrtak postignut dogovor o ublažavanju ukrajinske krize, američki predsjednik Barack Obama bio je u pravu kada je izjavio da cijeloj situaciji treba prilaziti s oprezom jer “danas više u gotovo ništa ne možemo biti sigurni”.
Podsjetimo, dogovor postignut između Rusije, Ukrajine i zapadnih velesila pozvao je na, između ostalog, razoružavanje proruskih separatista na istoku Ukrajine te napuštanje vladinih zgrada koje su zauzeli. Iako se radi o dobrom početku, ako se trenutačna situacija koja vlada na istoku Ukrajine nastavi i ako se ne poduzmi odlučniji, oštriji koraci, Ukrajina će skliznuti u građanski rat.
“Jeka događaja s Balkana”
Stručnjak za međunarodnu politiku, profesor na Harvard Kennedy School te bivši pomoćnik ministra obrane u vrijeme Clintonove administracije Graham Allison za CNN je objasnio kako bi ukrajinska kriza mogla dovesti do izbijana Trećeg svjetskog rata. “Hoće li Ukrajina postati novom Jugoslavijom, nakon čijeg je raspada uslijedilo desetljeće rata između Srba, Hrvatska, Bosanaca i Kosovara?”, pita se Allison.
Mogućnost da u Ukrajini izbije pravi građanski rat nije velika, posebno zbog činjenice da ukrajinska vlada nema niti volje, niti snage za borbu. Ipak, smatra Allison, nije teško zamisliti scenarij u kojem je rat ishod, a samim time nije teško niti zamisliti scenarij u kojem se u cijeli sukob uključuju i SAD te ostale velesile.
Ukrajinske vlasti potpuno nemoćne
U proteklih nekoliko tjedana u medijima smo mogli čitati o preuzimanju zgrada vlada na istoku Ukrajine od strane proruskih separatista – u Donjecku, Luhansku i Kharkivu. Ukrajinska vojska, sigurnosne službe i policija djeluju gotovo impotentno, demoralizirano te je njihova reakcija na ove događaje gotovo nevidljiva. Slična se situacija dogodila i s velikom “protuterorističkom akcijom” koju je tijekom proteklog tjedna vodila ukrajinska vlast – umjesto žestokog napada, u velikom broju slučajeva ukrajinske snage su se, nemoćne pred neprijateljem, povukle ili predale.
Ukoliko se dogovor postignut u Ženevi pokaže neučinkovitim, a ukrajinske vlasti ne uspiju uspostaviti red u zemlji, proruski separatisti koji su okupirali zgrade tamošnje vlade krenut će u okupaciju ostalih područja na istoku zemlje, kaže Allison. Sve bi to moglo rezultirati zahtjevom separatista za proglašenjem neovisnosti triju regija te pokušajem istjerivanja snaga odanih ukrajinskim vlastima s tih područja. Takav scenarij bi, pak, naveo ukrajinske vlasti na uporabu veće sile, dok bi u obranu separatista Moskva poslala svoje trupe.
Dogodi li se ovakav scenarij, tvrdi Allison, u pomoć Ukrajini mogli bi se uključiti i drugi europski narodi, poput Poljaka. “Ovakav spirala neminovno bi dovela do prolijevanja krvi na istoku Ukrajine, a možda čak i u drugim zemljama Europe”, tvrdi Allison.
Hoće li se SAD uključiti u sukob?
Što bi izbijanje građanskog rata u Ukrajini značilo za SAD? Bi li uopće bilo potrebe za vojnom intervencijom u tom slučaju? Prema mišljenju Allisona, ne bi, a svoje tvrdnje objašnjava na primjeru Gruzije i proglašenja nezavisnosti Južne Osetija i Abhazije, ali i Sirije, u kojima SAD nije intervenirao jer nije smatrao da su njihovi interesi ugroženi.
Ipak, kako naglašava Allison, iako SAD nema direktnih interesa u Ukrajini koje mora braniti, razvoj događaja u Ukrajini mogao bi dovesti SAD pred zid, odnosno doslovno ih prisiliti na vojnu intervenciju. “Ako slučaj Krima postane presedan za situaciju u kojoj proruski separatisti odbiju napustiti zgrade Vlade na istoku, zauzmu u potpunosti taj teritorij i uspostave vezu s Rusijom, gdje će tome biti kraj? Hoće li isto reagirati i 25 posto ruske populacije u Latviji?”, pita se Allison.
Ili dogovor, ili rat?
U slučaju da se ukrajinska kriza proširi i na Latviju i dođe do vojnog sukoba, to bi značilo da se s jedne strane nalazi Rusija, a s druge strane članica NATO-a, koji predvodi SAD. Mnogi Amerikanci nisu svjesni da sporazum članica NATO-a iste obvezuje da napad na jednu od članica smatraju napadom na cijeli savez. U tom slučaju, SAD bi bio doveden u situaciju da mora intervenirati, kaže Allison.
Upravo zato sprečavanje širenja ukrajinske krize mora biti prioritet kako SAD-a, tako i Rusije. Dogovor u Ženevi samo je prvi korak u pokušaju međunarodne zajednice da spriječi kaos u Ukrajini. Putin i Obama morat će poduzeti strože i hrabrije korake kako bi spriječili izbijanje građanskog rata u Ukrajini, a time i moguć direktan međusobni sukob. Ti će koraci značiti da će obje strane morati pristati na dogovor koji za jednu stranu neće biti u potpunosti prihvatljiv. Ali, kaže Allison, bilo koja alternativa, osim dogovora, bit će najgora moguća opcija.