Kako je moguće da moralne prodike po Šibeniku drži čovjek kojem je Haški sud presudio jer je ubijao žene, starce i djecu u ratu s Bošnjacima, pita se u nevjerici predsjednik SDP-a Šibensko-kninske županije Ivan Klarin zgrožen što niko nije kritički reagirao na tribinu ratnog zločinca Darija Kordića održanu u ponedjeljak popodne u crkvi sv. Leopolda šibenske župe u Njivicama. Klarin je za portal ŠibenikIN naglasio kako je ‘kao političar dužan reagirati i ne množe odobravati takve gnusne stvari’
‘Zgrožen sam da niko od šibenske znanstvene, kulturne i političke javnosti nije reagirao na to da osuđeni ratni zločinac drži moralna predavanja po šibenskim crkvama, čovjek koji je pravomoćno osuđen u Haagu za najteže ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i najgore povrede Ženevske konvencije. Kako je moguće da nam moralne prodike po Šibeniku drži čovjek kojem je Haški sud presudio jer je ubijao žene, starce i djecu u ratu s Bošnjacima? Ja to ne mogu vjerovati’, kazao je Klarin za ŠibenikIN dodajući je dužan reagirati radi moralne čistoće sredine u kojoj živi, sredine koja treba biti multikulturalna i multinacionalna i strašno ga žalosti to što niko još nije reagirao na taj incident.
‘Šutimo li o tome, znak je to da odobravamo ovakve gnusne stvari, ali ja to ne mogu. Ne mogu se nikako pomiriti s činjenicom da jedan od arhitekata zločina u Bosni drži predavanje u crkvi jer to je uvreda za svakog normalnog čovjeka. Ne ide mi u glavu da se to događa u tisućljetnom Šibeniku, i to u godini kada se slavi 950. obljetnica prvog pisanog spomena tog slavnoga hrvatskog grada. Više me zabrinjava šutnja svih ostalih, nego njegovo nakaradno ‘moralno’ predavanje’, zaključio je Klarin.
Zločini Darija Kordića
Podsjetimo, Dario Kordić bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH). Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u srednjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.
Kaznu mu je pravomoćno potvrdilo Žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. navevši da je Kordić ‘kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci’ čiji je cilj bilo ‘etničko čišćenje tog područja’ te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Potvrdilo je i da se ‘Kordićeva uključenost u kampanju progona’ odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.
Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997., a prema pravilima Haškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne koju je zaradio jer je izdavao zapovijedi zbog kojih je 16. travnja 1993. u Ahmićima pobijeno 116 Bošnjaka, među njima i 32 žene te 11 djece mlađe od 18 godina.
Tportal.hr