Porodica Bektaš iz Doca, nadomak Travnika, jedinstvena je u Evropi. U kući Bektaševih živi pet hafiza – otac, majka, sin i dvije kćerke imaju zvanje hafiza, što znači da znaju napamet muslimansku svetu knjigu Kur'an. Oni su čuvari Kur'ana.
U Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 300 hafiza, a u Travniku i okolini ukupno ih je tridesetak. U jednoj kući, pod jednim krovom, u domu porodice Bektaš, živi pet hafiza koji čuvaju vjerodostojnost Kur'ana: otac Fadil, majka Džemila, sin Ahmed i kćerke Fatima i Aiša, dok najmlađa Merjem već uveliko uči Kur'an napamet, pa bi Bektaši uskoro mogli dobiti i šestog hafiza.
Porodičnu tradiciju učenja Kur'ana napamet započeo je otac Fadil, kada je iz mjesta Prnjavor kod Viteza 1985. godine otišao u Sarajevo da pohađa Gazi Husrev-begovu medresu. U razgovoru s novinarom agencije Anadolija, Bektaš se prisjetio trenutka kada je poželio naučiti Kur'an napamet.
“Odlaskom u Sarajevo prvi put sam se susreo sa hafizima. Taj fenomen učenja Kur'ana napamet kod nas u Bosni i Hercegovini bio je na izdisaju. Tih godina reaktivirano je učenje Kur'ana napamet i sekcije hifsa”, započeo je svoju priču Bektaš.
U prvom razredu medrese, s kolegama iz razreda, došao je pred Begovu džamiju, a oko šadrvana rahmetli hafiz Kjamil Silajdžić, otac nekadašnjeg premijera BiH Harisa Silajdžića, hodao je sa Senadom Podojkom koji je tada učio hifs.
“Portir pred Gazijinom džamijom kaže: ‘Senad Podojak uči hifs. Eno ga 19. je krug i preslušava ga hafiz Kjamil’. I ja gledam i razmišljam da su oni 19 puta obišli oko šadrvana. A on je bio 19. krug, što znači da mu je ostalo pedesetak stranica Kur’ana da nauči napamet”, prisjetio se kroz smijeh Bektaš, pojasnivši da se Kur’an uči po krugovima, a kako se štampa u 600 stranica, jedan krug je jedna stranica od svakog džuza (poglavlja Kur'ana).
Fadil je tada i sam počeo učiti Kur’an napamet. U početku je bilo teško, jer je objavljen na arapskom jeziku, koji on nije razumio. Preko prijevoda je pokušavao da razumije ono što uči i uz Božiju pomoć je uspio.
“Počeo sam učiti Kur’an napamet u drugom razredu medrese. Završio sam do kraja trećeg razreda, a na početku četvrtog sam položio hifz. Želio sam da proučim cijeli Kur’an za cijeli dan, ali članovi komisije koji su bili tada u poznim godinama, tražili su da ga ipak proučim za šest dana, po sto stranica svaki dan”, kazaoje Bektaš.
Hafiska dova, svečanost dodjele diplome, bila je isti dan kada i svečanost povodom 450. godina od osnivanja Gazi Husrev-begovog vakufa, 1988. godine. I njegova supruga Džemila takođe je završila Gazi Husrev-begovu medresu. Vjenčali su se 1990. godine, pred sami rat.
“Allah je dao tako da smo oboje bili hafizi i sama ta činjenica bila je dobra pretpostavka i šansa da se hifz, kao takva vrijednost, baštini u našoj porodici”, rekao je hafiz Fadil.
U Medini je završio fakultet Kur’an-i Kerima, gdje se izučava deset mutevatir kirajeta, odnosno učenje Kur’ana na različitim dijalektima koji su sačuvani od vremena poslanika Muhameda. U Medini su se rodili i njegov najstariji sin Ahmed i kćerka Fatima. U Travnik se vratio 1997. godine i zaposlio u Elči Ibrahim-pašinoj medresi.
“Sama činjenica da sam vezan za Kur'an, Allah mi je dao da radim na predmetu Kirajet, koji podučava učenje Kur'ana. Podučavao sam učenike Kur'anu i osnovao sam sekciju za učenje napamet“, kazao je Bektaš. Travnička medresa je do sada iznjedrila 29 hafiza.
Hafiz Fadil pojašnjava da je hifz čuvanje Kur'ana, da nije dovoljno naučiti ga napamet i ostaviti. To je stalno ponavljanje i učenje Kur'ana do smrti. Njegov sin Ahmed, kada je upisao medresu, priključio se sekciji hifza i završio ga u trećem razredu. Kćerke Fatima i Aiša ranije su počele, ugledajući se na brata.
„Fatima je završila u prvom razredu medrese, a počela je učiti u osnovnoj školi. Aiša je završila u šestom razredu osnovne i bila je najmlađa hafiza u tom periodu u BiH. Merjem je sada završila četvrti razred osmogodišnje škole, i ona uči hifz. Pošto je to zahtjevan izazov, nadamo se ako Bog da da će i ona to uspjeti do kraja osnovne škole“, pojasnio je Bektaš.
Svi hafizi iz porodice Bektaš slažu se da ih učenje Kur'ana odmara i da je muslimanska sveta knjiga lijek za fizičke i duševne probleme.
„Kaže Resul s.a.w.s.: ‘Najbolji među vama su oni koji nauče Kur'an i druge podučavaju Kur'anu’. I realno kad pogledamo kroz historiju, znameniti i velikani vidjećemo da su oni ostavljali sve svoje obaveze kako bi učili i podučavali Kur'anu i druge. I ja kažem da me je Allah počastio na određeni način da na ovom prostoru srednje Bosne mogu da podučavam Kur'an i druge. Smatram da je uspjeh, koji je Allah dao, da i moja djeca nauče Kur'an, njegov vid rahmeta prema meni i ovom narodu ovdje“, rekao je Bektaš.
Bog je stvorio ljudsku memoriju i mozak sposoban da nauči Kur'an napamet. Bektaš tvrdi da je Allah olakšao čovjeku pamćenje Kur'ana i pozvao sve koji želi da ga nauče, da ne odlažu tu odluku i da krenu učiti.
“To je fenomen i specifičnost Kur'ana, da se takva knjiga može naučiti napamet. U svijetu danas postoji preko desetak miliona hafiza, a po nekima preko sto miliona. Velika pažnja se posvećuje učenju Kur'ana na svim prostorima, gdje god žive muslimani. I mi smo muslimani i posvećujemo od sebe vrijeme za to. Elhamdulillah, Allah je dao rezultate toga“, dodao je on.
A i porodično Bektaši često uče zajedno Kur'an. Hafiz Fadil podsjeća da postoji fenomen kojeg ulema spominje, Allahov ajet ‘Mi smo objavili Kur'an i mi ćemo ga čuvati’.
„Allah dž.š. se obavezao da će čuvati Kur'an do sudnjega dana. To je jedina objavljena knjiga koju je Allah dž.š. objavio čovječanstvu, da je sačuvana do dana današnjeg u originalu onako kako je objavljena Muhammedu s.a.w.s. Ulema kada govori o učenju Kur'ana napamet, kaže da Allah čuva Kur'an, a onoga ko ga nauči, Allah i njega čuva, i njegovu porodicu, i mjesto i narod u kojem živi. Po nekoj ulemi je zabranjeno živjeti u mjestu gdje nema hafiza“, pojasnio je Bektaš.
Stalno čuvanje Kur'ana je posebna draž i blagodat. „Spominje se prvi ajet u Kur'anu, u prvoj suri El-Fatiha, koji ima 19 harfova. Kad se prouči samo taj ajet, 190 sevapa se čovjeku piše kod Allaha dž.š. Na sudnjem dana, kada ljudi budu proživljeni, neće biti ni maraka, ni eura, ni dinara. Biće samo sevapi i dobra djela. Ko ih bude više imao, biće bogataš i da se spasi i pomogne drugima u nevolji“, poručio je Bektaš dodavši da je hafiska diploma za njega i njegovu djecu najvrjednija diploma jer vrijedi u ovom, a vrijedit će i u vječnom životu.
(Vijesti.ba/AA)