192
Selo Ljubuša (nepoznato) pripada Ljubuškom sa prihodom
od 3600 akči. Prihod pokazuje da je selo bilo dosta veliko ali je
danas nepoznato.
Selo Brestica (danas u općini čapljina) u blizini Veljaka sa
prihodom od 300 akči.
Mezra Ostrić (danas istoimeno selo) imala je drugi naziv Burmak?
i mezra Koda i sl. (nepoznato) sa prihodom od 300 akči.
Selo Vrgorac Rastok, označeni da pripadaju Ljubuškom sa
prihodom od 600 akči. ·
Ponovo su upisani selo Vlatušići (nepoznato) sa prihodom od
339 akči i selo Studenci sa prihodom od 236 akči.
Slijede mezra Siva Poljana (nepoznato), Bilo polje poljana (nepoznat)
i mezra Kladnići, koje uživaju stanovnici sela Doli (vj.
danrus Dole u općini Ljubuški), drugi naziv Vilznići (ili Vojihnići)
sa prihodom od 1400 akči. Zatim ponovo selo Vrgora (vjerovatno
je u pitanju Vrgorac) i Rastok sa prihodom od 1400 akči.
Ponovo V.rgom i Rastok sa prihodom od 700 akči.
Mezra Visoka i ribnjak Okolovrgorca luka sa pxihodom od
600 akči.
Mezra Dusima (danas istoimena selo) :sa G. i D. Gorom (nepoznato)
blizu sela Brehala (Brela ili sl.) sa prihodom od 800 akčd.
Slijedi selo Završnica (Zavrnica) (nepoznato) sa prihodom od
160 akči.
U ovom defiteru .upisan je još jedan prelaz preko rijeke zvani
Raljenići (nepoznato) sa prihodom od 390 akči.
Selo Seljenje (ili Jeljenje) (nepoznato) u blizini Vrgorca, pripada
Ljubuškom sa prihodom od 500 akči.
Ribnjak u selu V11go.ra …
Dio sela Girenica ili sl. (nepoznato) sa dijelom jezera Rastok
i sa dijelom Preselice (nepoznato) :sa prihodom od 250 akči.
Upisane •su zasebno dvije njive u blizini Veljaka i to Orahovina
i Vodima.
Selo Tihaljina (danas u općini Grude) i u njemu hajmani sa
prihodom od 326 akči.
Selo Rakun? ili s•!. ~nepoznato) sa prihodom od 246 akči.
Me20ra Orlac (vjerovatno danas zaselak u općini Ljubuški).
Selo Brehal ili sl., pripadalo je Ljubuškom :sa prihodom od
800 akči.
Mezra Zavrnica pripruda Ljubuškom sa prihodom od 300 a:kči.
Selo Vitina i u njemu hajmani sa prihodom od 160 akči.
Mlinovi Sedrenik.
Zemin Crkvine u selu Mutnica (nepoznato), sa prihodom od
200 akči.
Zemin Krčevina u selu Mutnica, sa pi1ihodom od 200 akči.
Zemin Zgon pripada Ljubuškom •sa prihodom od 255 akči.
Zemin Kali sa prihodom od 100 akči. · ..
Mlinovi Kašila Kukavica? u Veljaku sa prihodom od 120 akči.
Ponovo zemin Zgon sa prihodom od 250 akči.
ll — 100 godina Muzeja na Hurncu 193
Zemin Mitanka sa p:rihodom od 350 akči.
Ponovo zemin Kali sa prihodom od 100 akči.
Selo V ičin (nepoznato) sa prihodom od 240 a·kči.
Selo Papratnica (pored Vrgorca), sa prihodom od 300 akči.
Ovdje je upisan i prihod od panađura u selu Vrhdol (nepoznato),
pripada Ljubuškom sa prihodom od 60 a:kči.
Upisano je i selo Hum/jani, al\i je za to selo rečeno da pripada
Imotskom, i konačno
selo Ljubuša (nepoznato) sa prihodom od SOO akči.
Ovaj popis nastao je s•igurno :sedamdesetih godina XVI stoljeća,
o čemu svjedoči posljednji popis Hercegovine koji je pristupačan,
a potiče iz 1585. godine. Naime, vrlo je mala 1razl1ka ru
popisu naselja i d:rugih posjeda u ova dva popisa.
Prema posljednjem popasu Hercegovine iz 1585.” godine u
nahiji Ljubuški bilo je 39 seoskih naselja zajedno sa va:roši Ljubuški.
Ovdje se Ljubuški nwziva selo i varoš što zna(:i da nije bilo
kasaba. To :znači da se nije dijelilo na mahale, nego je kao cjelđna
popisano kao vamš u kojoj je živjelo zajedno muslimansko .i ·l<ršćansko
stanovništvo. Mada je Kreševljaković u Kapetanijama naveo
da je u LjUibu§kom i prije ovoga popi•sa bila sagrađena jedna džamija,
u ovome popisu joj nema spomena niti njenim vakufima ako
ih je imala. Vjerovatno je bila u krugu tvrđave, jer da nije tako,
ona bi u podgrađu predstavljala mahalu. Većinu stanovništva ka
varoši Ljubuški 1585. godine pTeclstavljali su muslimani. Prihod
varoši je također upisan kao i za sva ostala naselja, tj. lični porezi
stanovnika i natuTalne dažbine. Da:kle, nije bilo povlaštenog
stanovništva, kao što je slučaj sa stanovnicima ·drugih kasaba. Pored
baština i čiftova (čifluka) uz samu varoš je popisano i petnaestak
- drugih posjeda, među kojima i jedna crkva koja se zvala Sveti
Avgustin, ali je držao musliman Ahmed, sin Huseina i davao desetinu.
Ovakva zabilješka nije sasvim jasna, pa •se može pretpostaviti
da crkva nije radila, pa je njene posjede obrađivao, kako je
rečeno, musliman Ahmed, sin Huseina. Kod onih koji ·su upisani
bez posjeda kao oženjeni ili neoženjeni jasno se vidi da su preš1i
- na i>Slam nešto prije ovoga popisa, jer su gotovo kod svih navedena
im imena očeva ka:-šćana. Vidi se da su •samo trojica biM oženjeni.
Prihod Ljubuškog je dosta velik i iznosio je 8400 akči.
Nije odvojeno popisavana varoš od sela, što znači da je ipak
.ovo mjesto ±malo karakteristiku varoš.i i prije ovoga popisa. U
Ljubuškom je upisano 42 ćifta (čiftluka) i neoženjenih muslimana
i 16 l<ršćama sa baštinama Hi bez baština. Pored toga upisano je
16 raznih drugih posjeda od kojih se prihod plaćao odsjekom. To
su većinom zemini. Zemin je zemljišni posjed koji nema tačno
određenu veličinu kao što je slučaj sa baštinom i čiftom. Obično
se· zemini pojavljuju tamo gdje je bonitet zemlje dobar ili gdje
tJ Poimenični popis Hercegovine iz 1585. godine. Tapu ve Kadastro
Ankara, 483 i 484 (7 ,8), fotokopije u ANBiH .
.194
sve obradivo zemljište nije bilo izdijeljeno u baštine i čiftove. Mislimo
da je takav slučaj i sa Ljubuškim. Na·ime, poznato je da je
okoLina Ljubuškog plodna pa nije oudo što se tu pojavljuju i ovi
posjedi. ·
To bi bili svi podaci o samom Ljubuškom prema osmanskim
izvorima do kraja XVI stoljeća. Vjerovatno brzo poslije ovoga
popisa Ljubuški će postaH kasaba. Nažalost, mi ne znamo kada
se to desilo, jer nemamo izvora za to. Znamo to1iko da je u doba
krud je Evlija čelebija prolaZJio kroz naše kmjeve .bilo u statusu
kasabe, iako nažalost nemamo njegova opi·sa. Prihod Ljubuškog bio
je relativno velik, a naplaćivao se od ličnih i natura!.nih poreza, i to
isprendža i porez na čift kao lični porezi i natura·lni od pšenice,
ječma, zobi, km p nika, prosa, mošta (vina), poreza na vinograde,
deseti-na od meda, porez na sijeno, porez na bostan, porez na lan,
porez na poljačinu, desetine od voća, poreza na mlinove, kopnena
carina i tržna taksa, mukate (zakupi) •raznih posjeda, globe svadbarina
i porez na tapiju. To su inače redovni porezi koje su plaćali
ratari, izuzev carine i tržnih taksa koje su se plaćale tamo gdje
su postojali trgovi ili riječni prelazi ili ·drugi. Prema ovom popisu
mnoga sela oko Ljubuškog obrađivali su V•lasi i oni su tada plaćali
naturalne dažbine, dok; lične poreze raje nisu plaćali.
Spomen Vlaha u mnogim selima svjedoči da je okolina Ljubuškog
bila naseljena pretežno VIrusima, jer i ona sela gdje je
rataTsko stanovništvo nisu u veJ.ikom broju naseljena. Zatim veliki
je broj pustih selišta koja nisu postrula sela, nego su dh držali pojedinci.
U ovom popi·su upisana su naselja i drugi posjedi koje
ćemo prikazati:
Selo G libar (nepoznato). Ovo selo moguće je dešif.drati kao
Glinaz, pa bi se truda moglo pretpostavhtd da je današnje selo
Glinac u općini čapljina. U sastavu ovog sela bilo je pet •raznih
posjeda među kojima i selo Dvorište. Svi posjedi su bili pod mukatom.
Ukuprun prihod svih mukala iznosio je 1800 ak6i. Zašto je
selo Dvorište popisano u ataru sela Glibar, ne znam? U •seLu nije
prikazano ostalo stanovništvo, jer ga očito nije ni bilo. U selu
Dvorište su upisruna tri k·ršćans•ka domaćinstva sa prihodom od 250
akči. Za jedoo zemin je rečeno da je dio jezera Kosače, a sastojao
se iz nekih vinograda i zemalja. Za jedrun zemin je rečeno da Ise
zove Jezero Kosače i da je u posjedu posadnika tvrđave Ljubuški.
Dva zemina su pripadala kršćanima Juraju, .Braci i Martinu.
Zemin Likanj? ·sc sastojao'” iz više dijelovi\, a držaLi sa ga za,
jednički Ostoja, Pavle i Radonja. Prihod je iznosio 2000 akči.
Selo Hardomilići u kojem je bilo upi•sano samo jedno domaćinstvo
hajmana. Prihod je iznosio 150 akči. Zašto nema drugog
stanovni·štva ne znam. Selo se sačuvalo do danas u nazivu H ardo”
milje. ·
Pr-elaz Mi.ladi dernek (Božićni dernek?), sa pašnjakom Kaćučeva
poljana i njiva Berislava u posjedu Balije, -sina Huseina. Pd-
13* 195
hod je .iznosio 100 akči. Bio je u timmcu Balije, ·sina Huseina, posadti1ka
tvrđave Ljubuški.
Dernek (panađur) Crnić, sa prihodom od 100 akči od kopnene
carirne.
Selo Ljubuša (nepo20nato) u timaru Rizvana posadtiika tvrđave
Ljubuški. U selu je up,isana samo jedna baština koju je držao Musa
i Mus.tafa, •sin Ahmeda i plaćali porez u iznosu od 100 akči.
Selo Studenci, za čije •stanovnike·je rečeno da nakon što plate
po 100 akči filurije, uživaocu timara daju desetinu. Prema tome,
stanovnici ovog sela su prema ovom popisu bili u vlaškom statusu.
U selu je upisano 8 baština i jedan zemin. Prihod od desetine izno·
sio je 1900 akči. Stanovnici su bili muslimani i krš·ćani, ali za
baštine u posjedu muslimana nije rečeno da su čiftov.i, što ppet
znači da nisu biLi stalno nastanjeni. Selo je bilo u timaru po-sa>dnika
tvrđave Ljubuški.
Selo Vrbovnik (možda Vlatušići) (nepoznato). I u ovom selu
stanovništvo je vlaškog po-rijekla i statusa, jer je i za .njih ·rečeno
da, nakon što plate fil uriju po l OO akči, uživaocu timara daju
desetinu. P:rihod od desetine iznosio je 2420 akči. U popisu je zaJednički
iskazan prihod sela Studenci i Vlatušići u iznosu od 4320
akči, osim filurije.
Selo Kruševo u timaru Sulejmana, sina I1ijasa posa>dnika tvr·
đave Ljubuški. Stanovnici sela su ratari, muslimani. Jedanaest od
nj-ih plaćaju ispendžu, odnnsno njihove baštine nisu prevedene na
čift. Priho-d sela iznosio je 765 akči.
Mezra Visoka sa ribnjakom Okolo Vrgorca Luka, sa prihodom
od 300 akči.
Mezra Dabrica i čečevo sa prihodom od 60 akči.
Mezra Dretelj sa prihodom od 140 akči.
Selo Brezičani u kojem su upisane dvije vlaške baštine sa
prihodom od 163 akče. Ovdje -se vidi da sve baštine :nisu bile
jedtiako opterećene. Naime, jedna baština plaća 100 akči, a druga
63 akče. Da Li je to zavis.i!o o-d veličine baštine, ne 1znamo.
Slijedi popis jednog zemina dva vinograda i jedna njiva sa
prihodom od 313 akči.
Mezra Dusina koju su držali stanovnici koji su već b.ili naselili
ovu mezru. Stanovnici su bi1i kršćani osim jednoga ·koji je bio
musliman. Prihod je iznosio 800 akči.
Mlinovi Kaš Kukavica (ne znam da li se radi o današnjem lokalitetu
Kašče u općini Ljubuški). Tu su bHa tri mlina i jedna
stupa za valjanje sukna. Prihod je iznosio 120 akči. Namačeno je
da pripadaju selu Veljaku u timaru posadnika tv•rđave Vrgorac.
Selo Blatnica. Označeno da pripada Ljubuškom. Za selo je
up1sano da je to od davnina srpska (rajirnska) zemlja, a ·da Vlasi
sada u1Jivaju to selo i daju desetinu timarniku. Prihod je iznosio
4450 akči. Bilo je u timaru posadnika tvrđave Ljubuški.
Mlinovi Sedrenik u selu Veljaku, sa prihodom od 150 akči, u
timaru Ahmeda, sina Nesuha posadnika tvrđave Ljubuški.
196
Jedan mlin i jedna stupa za v::vljanje sukna sa prihodom od
45 akči.
Mlinovi Veljak i Fragustin u timaru Ahmeda posaclnika tvr·
đave čačvine. Upisano je 20 mlinova i uz njih ll domaćinstava .. Od
mLinova 14 je radilo cijelu godinU- a šest pola godine. P!rihod od
mlinova iznosio je 510 akči. Mlinove su držali muslimani i k’!”šćani
i vidi se da je hHo više sudionika u posjedovanju mlinova, je!!” je
za nmoge rečeno: “· .. uživa ga taj i taj i ostali kampanjoni.«
Sedam čiDluka i jedan zemin. čiHuci •su pnipadali muslimanima.
Jedan od nj•ih bio je naseljen i to čifluk B<rraka ćehaje koji
se nabzio u selu Kotez i koje je pripadalo Vrgorcu. Naseljenici su
o6ito bio!i Vlasi, jer im nisu navedeni lični pm·ezi kao kod obične
raje. Prihod sa čifluka iznosio je 1084 akče.
U nastaV'ku je pop1sano nekoliko 6ifluka i mezri. Za jedan
čift po imenu Gorica kaže se da je nekog Mustafa-paše pokojnog,
Selo Vitaljina u blizini Ljubuškog. Selo su držali Mehmed ćehaja
i Jusuf, sinovi -dizdara Ajdina, a bi-lo je u timaru A!lije, 1sina
Ahmeda posadnika tvrđave Ljubuški [ Hasana, s1na Ahmeda serbuljuka
tvrđave Imotski. Prihod sela i2ll1osio je •svega 300 akči. Uz
ovo selo posebno je op1sana baština Radonje, sina Milovca, koju
je sada držao Hasan, sin Ishaka sa prihodom od 200 akči, u timaru
Murata, sina Baje20ida posadnika tvrđave Ljubuški.
Selo Hrastova Glavica? u bli20ini •sela Ljubuški, sa prihodom
od 400 ak6i u timaru posadnika tvrđave Imotski. U tom -selu nije
iskazano stanovništvo niti je naznačeno ko ga drži. Vjerovatno su
ga ohrađivali Vlasi.
čifluk Alije silahd<rra koji je sada bio u posjedu HaJSana i
Dželala. Prihod je iznosio 175 akči.
Selo Brehal? u tTffiaru posadnika tvrđave Imotski i Vrgorac.
U se1u je upisano 9 baština, a svaka baština plaćala je po 200 akči ·
tako da je prihod iznosio 1800 akči. Baštine su bile u rukama muslimana
i kršćana. MiJSlim da su bili Vlasi.
Selo Vrgora u Ljubuškom (nepoznato ako se ne !radi o selu
domaćinstva i neoženjena. Plaćali su ispendžu i porez na benak i
Vrgorac u općini čapljina). U selu su bila upisana 22 muslimanska
pore~ na mudžered. Prihod od ispendže, ra2ll1ih sitnih poreza, poreza
na srtnu stolm, globa, svadbarine i poreza na tapiju i1lnosio je 2400
akči. ·
Zatim su popisani zemini i mlinovi koje su držali muslimani
i kršćani’, ali je rečeno da ih drže stanovnici sela. Za neke od mh
mezri i zemine upisano je da pripadaju nahiji Duvno ili Blagaj.
Selo Studenci drugi, sa tri vlaške baštine i prihodom od 236
akči.
Selo Vlatušići (Vrbovnik) u timam posadnika tvrđave Vrgorac
- kao i prethodno selo Studenci. U Vlatušićima ,su upisane 3 baštine
i globe i svadbarina. Prihod je iznosio 239 a:kči. · · .
Selio Vihnići. (ili Vojihnići). U njemu su upisane samo dvije
mezre sa pnihodom od po 400 akči. Bile su u 1imarima posade
197
tv,rđave Vrgorac. U jednoj baštini je navedeno da je drugi naziv
za Vihniće Doli i da pripada Ljubuškom (vjerovatno danas Dole u
općini Ljubuški. Naziv druge mezre je Radovina Kruška i držao je
Hasan, sin Mustafe i_ Jusuf, sin Ajdina sa ostalim kompanjonima
i to Hasan i drugi iz sela J asenJi/;a.
Selo Hrastova Gtavica (nepoznato) !i u njoj jedan zemin, jedan
prelaz p>reko rijeke i: jedna baština. Za sva tri posjeda prihod je
određen paušalno i on je iznosio 700 akči.
Selo Rastok sa jednom baštinom i dvije filurudžijske kuće.
Mislim da su to bili Vlasi, jer je za svaki posjed posebno određen
prihod u iznosu od po 100 akči.
Jedan zemin i dio mezre Orahov Do. Prihod od zemina iznosio
je SOO, a od dijela mezre 200 akči.
Selo Capljina, pripada Lj!Libuškom. U čapljini je upisano S mlinova
i p-rihod od 1SO akči i tri domaćinstva hajmana i prihodom
od 2SO akči. Hajmani su kršćani.
Selo Vihnići (vj. Dole). U selu su upisana dvadqmaćinstva
hajmana koji -su plaćaLi po 120 akči, ukupno 240 akči.’
Selo Papratnica u timaru Mustafe posadnika tmlđave V'rgorac
i u njemu dva domaćinstva haj mana koji su plaćali po l SO akči,
ukupno 300 akči.
Panađur (skup) u selu Vrhdol (nepoznato) koje pripada Ljubuškom
i za koji je određen prihod od 60 akči kopnene carine.
Selo Vrgora (ponovo) koje pripada Ljubuškom i u toimaru je
Mustafe, sina Mehmeda posadnika tvrđave Vrgorac. U selu na
ovom mjestu je upisan samo ribnjak i to, dio Krneti{Je, dio Rasto ka
i dio Mitanice, sa prihodom od 2000 akči.
Njiva Orahovina u blizini sela Veljak sa prihodom od 78 akči.
Selo Radobara ili sl. koje pripada Ljubuškom (nepoznato) u
‘timaru Mustafe, s•ina Mehmeda posadnika tv>rđave Vrgorac. U selu
su upisane dvije vla&ke baštine sa prihodom od 246 akči. Taj prihod
je naknada za filuriju.
Selo Tihaljina koja pripada Ljubuškom. U timaru je Mustafe,
sina Mehmeda posadnika tvrđave V•rgorac. I u ovom selu su
upisane dv!ije vlaške baštine sa p11ihodom od 326 akči, što 2lnači da
naknada za filuriju tu iznosi 163 akče. Na nekim mjestima je manja
a na nekim veća naknada.
Selo Dusina dio je sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blizini
sela Dusine, a držali su ga stanovnici sela. Prihod je •iznosio 300
akči. Nisu navedeni s.tanoV'nici.
Selo Biletići je dio sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blirz:ini
spomenutog sela i dio sela Rastok Jezero. Pnihod je iznosio 3SO
ak č i.
Selo Selce je dio jezera Rastok sa ribnjakom u posjedu stanovnika
sela sa prihodom od 3SO akči.
_ Selo Otrići. To je mezra Ravnica, Zagornji Dolac i Plavlwva
njiva u blizini sela Rastdk u posjedu stanovnika sela. Prihod je
198
iznosio 400 akči. Sva četiri mrprijed navedena sela bHa su u timaru
Alije, sina Mehmeda, posadnika ttvrđave LjllJbuški.
Selo Zavrnica (Za'Vlršnica), pripada Ljubuškom, timar Mehmeda,
posadn1ka tvrđave Ljubuški. U selu je upisana jedna baštrina i
jedan zemin. Obuje su držali muslimani i plaćali prihod od 120
akči.
Selo Moštan1ca, u timaru Balije, sina Mehmeda, posadnika
tvrđave Ljubuški. U selu je upisana samo jedna baština i prihod
od 100 akči.
Selo Glibar (ponovo) sa jednim domaćinstvom hajmana i prihodom
od 100 akči.
Zemin Branićine sa vinogradom Bagče? i jednom livadom u
posjedu sinova Mehmeda ćehaje, sina Sulejmana ćehaje, pripada
Ljubuškom. Prihud je iznosio 162 akče.
Dio mezre Unovište (Hi sl.) u posjedu Juraja Hardomilića i
ostaJih kompanjona, u timaru Ahmed”. pu,adnika tvrđave Ljubuški.
Prihod je i2mosio 100 a:kči. \i
Dio mezre Sirače (Sjerača, Misirača?) (nepoznato) u posjedu
Hasana sina Marka, pripada Ljubuškom, sa prihodom od 60 akči.
Timar Ahmeda, posadnika tvrđave Ljubuški.
Jedna livada (bezimena) u timaru navedenog Ahmeda, a u
posjedu Ahmeda i Mehmeda, sinova Alije u blizini Glibara koje
pripa:da Ljubuškom.
Selo Vitina (ponovo) sa jednim domaćinstvom hajmana i prihodom
od 160 akči. U timaru je Ahmeda, sina Nesuha, posadnika
tvrđave Vrgorac.
Zemi.n Zgon u posjedu Baraka, sina Alije, Halila, sina Dede
i Mehmeda, sina Behrama. Prihod je izmosio 2000 akči i bio je u
timaru Huseina i Mustafe posadnika tv,rđave Vrgorac.
Zemin Blatašnica u posjedu Mehmed-age i ostalih kompanjona .
sa prihodom od 350 akči. U timaru je Memije, sina Huseina i Mustafe,
posadnika tvrđave Vrgorac.
Zemin Kali, u posjedu Ilijasa, sina Hasana, sa pvihodom od
100 akči. Bio je u timaru Huseina i Mustafe, posadnika tvrđave
Vrgorac.
SeJo Papratnica, sa jednom vlaškom baštinom i pvihodom od
160 akči, ·a u timaru Huseina posadnika tvrđave Proložac.
Selo.Bojna? U ovom selu upisrun je dio mez:re Jezera Rastok
i vinogradi Jovana u blizini spomenutog sela. Prihod je iznosio
300 akči, a bio je u timruru Huseina posadnika tv,rđave Pmložac.
Ribnjak na jezeru Rasto k •sa prihodom od 100 akči, a u Hmaru
Huseina posadactika tvrđave Proložac.
Mezra Vinica (postoje Vinine u Ljubuškom i ćapljini, ne
znam da li se radi o tom lokalitetu) u posjedu Ha:sana, sina Mumina
sa prihodom od 200 akči, a u timaru Ahmeda, sina Hasana i SeHma,
sina. A1ije posa:dnika tvrđave Vrgorac.
199
Mezra Zavrnica sa ispašom, u posjedu Hasana sina Mumina,
a u timaru Ahmeda sina Hasana posadnika tvrđave Vrgorac, sa
prihodom od 300 akči.
- · Zemin koji se sastoji iz dijela mez•re Ihtijar-ćehaje, dijela
zemina Alije, sina Muslima i dijela baštine Alije, sina Mehmeda koji
je sada u posjedu Mehmed-age sina Muslima, sa prihodom od 200
akči, a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda posadnika tvrđave Vrgorac.
Zemin živka u posjedu Mehmed-age sina Muslima u selu Vrgorac,
sa prihodom od 100 akči, a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda,
posadnika tvrđave Vrgorac.
Zemin Krčevina u blizin sela Vitina, u posjedu stanovnika
sela Vitine. Na ovom zeminu upisana su dva manja zemina i jedna
baština. Sa sva tri posjeda plaćena je filurija od po 100 akči!, a
bili :su u timaru Mahmuda sina Mehmeda, posadnika tvrđave
Vrgorac.
Zemin Orahovina u timaru Mustafe posadnika tvrđave Vrgorac.
Zemin je bio u blizini sela Bojna, a njegovi stanovnjcr iz bašča
koje drže, uživaocu :Hmara daju desetinu od luka koji p•roizvode.
Prihod je iznosio 2000 akči.
Zemin koji se •sastoji od dijela Rasto/ea, u timaru Alije, sina
Mustafe, posadnika tvrđave Vrgorac. Prihod je iznosio 2000 akči.
Zemin Huseina sina Abdije koji ga je kupio od djece Ajdin-age.
U timaru je Mehmeda, sina Huseina posadnika tvrđave Vrgorac, a
prihod je iznosio 100 akči.
Zemin I vaša u posjedu Alije, sina Mehmeda u blizini sela
Papratnica koja pripruda Vrgorcu. U timaru je Mehmeda, sina Skendera
posadnika tv.rđave V·rgorac.
Dio mezre Dabrica (Dabrica je dio Počitelja) i čečevo (vjerovatno
Celjevo)” sa vinogradom i baštama. Prihod je iznosio 200
akoi, bile su u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika tvrđave
Počitelj.
Dabrica (ponovo) u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika
tvrđave Počitelj, sa prihodom od 150 akči.
Mezre Dabrica i čečevo (vjer. Celjevo) ponavljaju se sedam
puta zajedno, sa prihodom od 60 do 240 akči, a u posjedu .raz.Jičitih
osoba i u timarima različitih timamika.
Mezra čečevo ponavlja se samostalno dva puta sa prihodom
od SO do 450 akči u timrurima posadnika tV1rđave P očite! j.
Selo Surmanci, za koje je rečeno da je baština Juraja sina
Stančtna i da je izvan deftera. Prihod je iznosio 150 akči.
Selo K/isina (Glisina, Celasina?). Držao ga je Alija, sin Pervane-
hajman. Pripadao je Gabeli. Prihod je iznosio 100 akči. Oba
navedena sela bila su u timadma posadnika tV1rđave Počitelj.
Cifluk koji je dio mezre Skočim, i baština Junusa i dio Ilijasa,
a držao ga je Hasan, sin Mehmeda. Prihod je iznosio 150 akči.
Zemin .koji se sastojao od baštine Pavla, sina Mihovila i dijelova
Jovana i Radice, a držao ga je Ahmed-aga u selu Dretelj. P'l'i·
200
..’.
hod je iznosio 230 akči, a bio je u timaru Mehmeda, sina Ahmeda
posadnika tvrđave Ljubuški.
Zemin ko:ji se sastojao iz baština Vukoja, J ovana, Milorada i
Nikole i zemina Koša<rič(a) sa ispašom u selu Gojanovići. Držao
ga je Ali-aga, sin Mustafa-age. Prihod je iznosio 500 akči i bio u
timmu Mehmeda, posadnika tvrđave Počitelj.
Zemin Juraja, u ruci ·kneza Vukosava, sada u ruci Ahmed·age
u selu Dretelj. Prihod je iznosio 60 akči.
Zemin Vukmira, sina Vukasa u selu Dretelj, pripada Blagaju,
u ruci Mehmeda, sina Hasana. P·rihod je iznosio 150 akči, a bio je
u timaru Junusa, sina Hasana, posadnika tvrđave Počitelj.
Selo Capljina (ponovo). U selu je upisano jedna baština i dva
zemina. Dio baštine bio je u ruci Nesuh-age i njegove braće. Prihod
odsjekom 50 akči. J edan zemin bio je u posjedu Sefera, sina
Durmiša u selu Lipe koje pripada Broćnu, sa prihodom od 200
akči i u timaru Sefera, sina Durmiša, posadnika tvrđave Ljubuški.
Drugi zemin bio je u posjedu Mahmud-age i njegova brata Ibrahima
u selu Ljubuški sa prihodom od 50 akči, a u timaru Mehmeda,
s·ina Mahmuda ekonoma tvrđave Ljubušl<i.
Zemin Marovine, dio Hasana sina Mustafe, vurum? dizdara
pripada Ljubuškom, •sa prihodom od 200 akči, u timaru Hasana posadi::
dka •tvrđave Ljubuški.
Selo Ostro g. U selu su bila upisana dva domaćinstva haj mana,
a u timaru Hasan-kola posadnika tvrđave Ljubuški. Prihod je iznosio
200 akči.
Dio sela Dretelj sa dijelom baštine Crlwv Dol i dio baštine u
selu Basočići (vjerovatno Tasovčići). Sada u mei Ahmed-ćehaje, sina
Alije. Pr.ihodi odsjekom godišnje 140 akči.
Ponovo je upisana Dabrica i Cečevo zajedno sa ispašom Cernica
i vinogradima Rastale, u posjedu Skender-age. Prihod 200
8!kči i 100 a:kči od vinograda, ukupno 300 akči. Upisano je 20 dunuma
vinograda.
Dio sela Dretelj (ponovo) koje je držao Mehmed, sin Junusa.
Prihod je iznosio 170 akči, a bio je u tima·ru Ahmeda, posadnika
tvrđave Počitelj.
Još je upisan panađur (džemiyet-skup) u blizini crkve Petrova
u selu Dusina i K1obuk sa prihodom od 200 akči u timaru Ahmeda,
sina Mehmeda posadnika tvrđave Vrgorac.