clip_image0067.jpg

 

Voda iz česme Gožulj je najbolja…

Kad se nekoliko Ljubušaka u sarajevskom < Napretku > požalilo na mali broj česama i oskudicu vode u gradu,ljubuški dopisnik < Bošnjaka > je to demantirao ovim riječima :

>..Mi imamo evo u našoj varoši više dobrih česama,koje više ili manje uvijek imadu vode ,t. j. koje ni na većoj žegi ne presahnu.Da se ne bi mislilo da tvrdim nešto ,navodim evo imena onih naših česama : Kokot, Žuberin, Zaguša,Đuluša, Gožulj, Vodica, Žabljak, Stuba, Guljišta,a osim ovijeh imade i nekoliko drugih manjih česama,koje na velikoj žegi presahnu. Vele na dalje < nekoliko Ljubušaka < ,da na česmi < Gožulja > bude vriske i stiske od svjetine,al opet većina građana naših znade da se nije niko još bez vode vratio sa te česme.Istina je samo to ,da je voda iz te česme najbolja,te svako hoće da prvi vode nagrabi…>

Hasbi.Bošnjak 1891 ;18 :2-3.

 

clip_image0067.jpg

 
  
 
  
 
  
 
  
 
  
 
  
  
 Proglas za Hercegovinu 
Poslije zauzimanja Ljubuškog ,Mostara i drugih hercegovačkih mjesta 1878.godine 
 ,general Jovanović je izdao proglas za Hercegovinu : < Carska desetina od ove tekuće godine kao i do sad po Carskim stanovitim zakonicima i pravilu, koja se izdaje dotičnim činovnicima od strane glavne Administracije uzimat će se n.p.bielo i zeleno žito i sieno u naravi ,a voće i ostali pobir bitiće u novcu naplaćivani ; nek je svakom na znanje da će se rečena desetina popisati ,koju narod na svoje vrieme dotičnoj vlasti predati ima. Đumruci ( carine,o.a. ) sa svojim zakonikom i pravilima u glavnom mjestu i pograničnim mjestima obstoju,kao i do sada imadu svoju dužnost ispunjavati. Dosadašnji odnošaji među agam i njihovim kmetovima za sad ostaje isto kao i do sad nek nitko ne izostaje od svoje dužnosti koliko agam toliko kmetovima preporučuje se da pravedno pristojbine podijele tako da nikom krivo ne bude. Svi činovnici i koji su na svojoj dužnosti našli se i opet po izdatoj im naredbi svoju dužnost odpočeti ostaju na svom činu odobreni,i primati će svoju određenu plaću iz vladine kase.Ovo se s odlukom glavnog Hercegovačkog vieća svakomu poradi svog ravnanja na znanje dostavlja . C. K. Zapovjednik XVIII.pješačke divizije Stefan baron Jovanović,fmlt < . Makanec A.Dva proglasa iz vremena okupacije. Večernja pošta 1927 ;1761 :3. 
 Vojničke barake u gradu 1880. godine 
 Dokaz da su u ljupkom gradu 188o. godine izgrađene vojničke barake nalazi se u jednom oglasu u novinama : < Okružni sud u Mostaru daje na znanje da je na molbu Antona Raosa po odvjetniku dr Antonu Vio u Mostaru dozvolio povedenje usmrtnog postupka navodno izgubljene depozitne cedule od 21.augusta 1880.,izdane po c. kr.građevnom vojnom zapovjedništvu u Mostaru vrhu 430 forinti i 43 novč. pripadajućih Ambrozu Brozoviću kao 5 % uzdržaj od njegovih zasluga za radnje kod građenja vojničkih baraka u Ljubuškom > . Sarajevski list 1886 ;54 :3. 
 Hercegovačka deputacija pred carem u Budimu 
 Početkom novembra 1878.godine u Budimu je bila u posjeti Caru posebna hercegovačka deputacija da se u ime naroda pokloni novom vladaru.U deputaciji je bilo 12 muslimana,8 hrišćana i 6 katolika.Među muslimanskim odličnicima nalazali su se tri ljubuška kajmekama ( kotarska predstojnika ) : Ibrahim-beg Bašagić,Mustaj-beg Lakišić i Bećir-beg Kapetanović. Sarajevski list 1910 ;294 :1-2 
. Otvorenje nove ćuprije preko Neretve u Mostaru 
 < Ovih dana završene su radnje na novoj gvožđanoj ćupriji preko Neretve ,koja na sjeveru grada Mostara premosti glavnu rijeku Hercegovine ,i u svezi sa nanovo izgrađenom cestom u Ljubuški ova dva najvažnija grada ovog okružja spoji.Danas otvorila se svečano nova ćuprija u prisutnosti Nj. Preuzvišenosti poglavice zemaljske vlade ,generala konjaništva barona Appela....> Sarajevski list 1882 ;143 :2. 
 Sađenje duhana za vlastitu uporabu 
 Svake godine Zemaljska vlada je zvanično oglašavala odredbe o sađenju duhana.Za sadioce duhana posebno su bile zanimljivi propisani uvjeti sađenja duhana za vlastitu uporabu. < Tko dakle u Bosni i Hercegovini za vlastitu upotrebu duhan saditi želi valja da svoju nakanu najdalje do konca aprila t. g. kod svog općinskog načelnika ( kneza,muktara ) pismeno ili usmeno prijavi ,koji će ( načelnik ili knez,muktar ) sam dalje potrebito radi izdatka dozvole učiniti imati. I za ovu godinu ustanovljena je najmanja mjera 40 m2 površine za sađenje duhana za uzdržitelja jedne obitelji i vlastitu uporabu ,za koje se 1 forinta kano pristojba stražarenja i 12 novčića od svakog m2 kano potrošna daća,ukupno dakle za svih 40 m2 uključivo pomenuta pristojba stražarenja i daća potrošna 5 forinti i 80 novčića uplatiti mora.Ova svota mora se odmah kod prijetka dozvole položiti <. Sarajevski list 1883 ;32 :4. 
 Kilovnica 
 Kad su Austrijanci uvidjeli da se ni strogim monopolskim zakonom o duhanu ne mogu izboriti protiv pušenja < eškije > ( tur. krijumčareni duhan, u ljubuškom govoru < škija < ,o. a. ) uvela je < kile <.Kila je stanovita količina duhana na koju je imao pravo svaki sadioc duhana zajedno sa ukućanima.Ta količina duhana bila je zaštićena < kilovnicom < koju su izdavale nadležne vlasti.Ova isprava važila je godinu dana s tim da je njen vlasnik smio posjedovati istu količinu duhana na početku i kraju godine.Kada bi seljak sa škijom sreo financa (< filanc > u ljubuškom žargonu ,o.a. ) ,bilo je dovoljno da pokaže kilovnicu.Tako se prenosio duhan iz grada u grad pored nemoćnih financa i razvijao šverc škijom.Kilovnica je bila na snazi za cijelo vrijeme austrijske uprave. Anon.Smrt hercegovačkoj < eškiji < 
.Večernja pošta 1925 ;1271 :3. 
 Čapljina,Dretelj,Gabela i Struge u ljubuškom kotaru 
 Dne 15.oktobra t. G. u petak u 9 sahata prije podne obdržavaće se kod potpisanog kotarskog ureda javna dražbena prodaja prava prevoza na Neretvi u opsegu kotara ljubuškoga u Dretelju,Čapljini,Strugama i Gabeli i to od 1.januara 1887. do uključivo 31.decembra 1887. Isklična cijena ustanovljena je sa 1700 forinti... 
 Oglas.Sarajevski list 1886 ;115 :3. 
 Ušljed otpisa visoke zemaljske vlade od 27.septembra t. g.broj 13338/II. daje se na opće znanje da će se 5.novembra t. g. u ponedeljak 9 sati prije podne u dvorani ovog kotarskog ureda držati javna dražba za prevoz na Neretvi među Čapljinom i Počiteljem za godinu 1884. Svi oni koji dražbovati žele,pozivlju se na rečeni dan k ovom uredu.Zakupni uvjeti mogu se uvijek kod ovoga ureda uviditi. Kotarski ured,Ljubuški,6.oktobra 1884 . 
 Oglas.Sarajevski list 1883 ;122 : 3. 
 Lov rakova,jegulja i pijavica Dne 15.oktobra t. G. u petak u 9 sati prije podne obdržavaće se kod potpisanog kotarskog ureda javna dražbena prodaja prava ribolova odnosno pravo pobiranja petine od ribarenja lovljenja rakova,jegulja,pijavica itd u svim vodama kotara ljubuškoga uključivo i ribarenje do polovice rijeke Neretve i to za vrijeme od 1.januara 1887.do uključivo 31.decembra 1887. Isklična cijena ustanovljena je na 200 forinti ... 
 Oglas.Sarajevski list 1886 ;121 :3. 
 Unosnost lova na rakove potvrđuje da je Neretva prije više od sto godina bila izuzetno čista rijeka. Neretvanske pijavice su na svjetskom tržištu bile na visokoj cijeni.Lovci na pijavice mogli su zaraditi mnogo više nego u drugim zanimanjima.Obično su se lovile uranjanjem noge ili udaranjem štapa po vodi. Novačenje u Hercegovini Vojna obaveza za vrijeme <stare Austrije < uvedena je posebnim zakonom 1881.godine.Vojna služba trajala je tri godine,u rezerve devet godina.Zakon je predvidio i mogućnost zamjene (< bedel >).Novačenje je vršila posebna komisija- < putujuće novačeće povjerenstvo <,koja je,po planu objavljenom u novinama,išla od grada do grada.Tako je 1882. godine ova komisija putovala mostarskim okružjem i u julu u Ljubuškom pregledala 440 novaka,u Mostaru 676,u Konjici 80 ( Konjic ,o.a. ) ,u augustu u Stocu 231,Ljubinju 56 novaka,zatim u Trebinju 137,u Bilek ( Bileći,o.a.) 243 novaka,Gacku 50 i Nevesinju 62 novaka. Sarajevski list 1882 ;84 :3.   
Novačenje u Hercegovini 1882.godine proteklo je u najboljem redu. 
> Čitava Hercegovina,dakle kotari Mostar ,Ljubuški, Konjica,Stolac ,Ljubinje, Trebinje, Bilek,Gacko i Nevesinje,ove će godine dati samo 168 vojnika > . Novačenje je obuhvatilo mladiće rođene 1862. i 1861.godine.Na svakih 12 pozvanih novaka,birao se jedan vojnik. Sarajevski list 1882 ;61. ...>.U Ljubuškom obavljeno je pak novačenje dana 16. o. mj. u dobrom redu i pri korektnom vladanju stanovništva.Kontingent pokriven je novačenjem od 37 momaka ,od kojih su 3 muhamedanca i 34 katolika <... 
 Sarajevski list 1883 ;123 :2. 
 Uvjeti,posebno zdravstveni,koje je morao ispunjavati svaki vojni obveznik u austrijskoj vojsci nisu bili tako detaljno razrađeni kao danas.Pored dobi od 17.do 36.godina i najmanje 155,5 cm tjelesne visine,obveznik je morao posjedovati određene psihofizičke osobine.U < Naputku o liječničkom pregledavanju vojnih obveznikah...>,Budimpešta,1883.,navodi se da su < znaci krepka tjelesnog sastava i trajnog zdravlja : a) uspravno držana glava,čvrst zatiljak,zdrava boja u obrazu,živahne oči,dobri zubi,čvrste crvene desni ; b) široka svedena prsa,jaka i mišićava pleća,lagano,duboko i mirno disanje ; c) jako,pravilno kucanje bila ;d) čvrsta koža,krepke mišice,jake kosti,siguran hod; e) valjan razmjer tjelesnih udova uopće,okretne ruke,zdrave noge;f) slobodna poraba čutila < .  
HALID SADIKOVIĆ 
 
1254 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter