KEMAL MAHIĆ: prof. dr. ĆAZIM  SADIKOVIĆ (MONUMENTUM)

U Božijoj Objavi, sura XCVI (Al-Alaq) početne riječi kažu “Čitaj-Uči, u ime Gospodara tvoga koji stvara…“ Ku*ran je uputa koja podiže nauku na najviši mogući stepen,pa se na desetinama mjesta u različitim kontekstima upotrebljavaju izrazi:znanje i spoznaja!
Islamski ummet se pridržavao ovih uputa tokom stoljeća u zavisnosti od društvenih,političkih i ekonomskih prilika u pojedinim zemljama.Slijedeći uputu o obrazovanju,znanju i nauci naši preci su nastojali da upute svoju djecu da se školuju i da na taj način postanu nezavisni u svojim svakodnevnim životima.

Naravno,čitav ummet nije imao iste sposobnosti za vrhunsko obrazovanje.Određeni dio populacije u Ljubuškom je postigao zapažene rezultate u naukama i u njima su postignuti izvanredni rezultati.Zbog neimaštine,ekonomskih kriza,ratova i postratnih prilika mnogi talenti nisu usavršili svoje školovanje iako su imali predispozicije da postanu fakultetski obrazovani i stručnjaci u svojim oblastima.Školovanje djece(studenata) je iziskivalo materijalna sredstva koja često roditelji nisu mogli ostvariti svojim posjedima,zanimanjima i svojim radnim mjestima.Neki su prodavali svoja očinstva i djedovinu kako bi obezbjedili svojim nasljednicima kvalitetnija zvanja i znanja koja bi donijeli i bolji životni standard.
U svojoj stoljetnoj prošlosti Ljubuški je dao na desetine profesora,inženjera,doktora,pravnika,ekonomista i drugih zvanja koja se obilježavaju pojmom „viša ili visoka stručna sprema“Vrhunac tog obrazovanja su bili doktorati iz pojedinih naučnih oblasti a kada se tome dodavala pored doktorata i titula profesora,onda je ta osoba uživala poštovanje svoje generacije ali i budućih generacija.
Prebirajući po svome „softveru“(glavi),uspio sam doći do sljedećih doktoranata sa titulom profesora ili bez nje.Svi oni trebaju da nam služe za primjer i kao orijentir za buduće generacije u spoznaji da je obrazovanje mladih jedini ispravni put za svekoliki napredak.

Lista izgleda ovako:
Dr.prof.Hasan(Nurudin) Kapetanović
Dr.prof.Salahudin(Nurudin)Kapetanović
Dr.prof.Abdulah(Atifa)Muminagić
Dr.prof.Ibrahim(Mehmed) Bušatlija
Dr.prof.Selmedin Mesihović
Dr.prof.Behdžet(Abdulah) Mesihović
Dr.prof.Rusmir(Munir)Mesihović
Dr.prof.Senka(Munir)Mesihović-Dinarević,akademik
Dr.prof.Faruk(Džemil)Alendar
Dr.prof.Mustafa(Salko) Hrnjičević
Dr.prof.Ćazim(Džemal)Sadiković
Dr.prof.Lada(Ćazim)Sadiković
Dr,sci.Halid(Mustafa) Sadiković
Dr.sci.Rizah(Nurudina)Kapetanović
Dr.sci.Milada(Šućro)Mahić

Dr.sci.Edina(Šućro)Mahić

Dr.sci.Senada(Mustafa)Maksić

Dr.sci.Mehmed(Sulejman)Elezović

Dr.prof Edin (Seada) Konjhodžić

Dr.prof. Faruk (Huseina) Taslidža

Dr.prof Nijaz Mesihović

Dr.sci. Emina (Sulejmana) Dalipagić

Dr.sci. Soraja (Muniba) Dalipagić

Svi ovi navedeni su po „muškoj liniji“(roditelja) iz Ljubuškog.Daljnje istraživanje bi nam dalo još ovakvih titula i po „ženskoj liniji“,tj. po ženama iz Ljubuškog koje su se udale izvan Ljubuškog,a čija su djeca ili unuci stekli ovakva visoka zvanja kojima se i mi Ljubušaci možemo ponositi.
Među „zvijezdama prvog stepena“ iz reda navedenih doktora-profesora blista ime Ćazima Sadikovića,sina Džemala(1899-1976) i Atife Sadiković,rođene Muminagić(1912-1976).godine.U braku Džemala i Atife su rođena dva sina:Aziz(1927-1997) i Ćazim(1935)Sadiković.
Džemal Sadiković je imao tri brata:Sadiković(Alije)Omer(1917-1943) koji je poginuo na Sutjesci kao komandir Mostarskog bataljona;
Sadiković(Alije)Ferid(1923-1944),koji je poginuo kod Bihaća kao borac krajiške brigade.
Treći brat je Murat(Alije)Sadiković je ranjen tokom II svjetskog rata na Biokovu,pa je nakon ranjavanja prebačen u Bari(Italija) gdje mu je amputirana noga.
Ćazim je školovanje počeo u Ljubuškom,a učitelj mu je bio Nović Salih(prve tri godine).Nakon toga Ćazim pohađa pet razreda u Mostaru.U sjetnom sjećanju su mu profesori:Čedo Kisić,Božo Pejković i Razija Salihamidžić-Lagumdžija.Visoko poštovanje u njegovim sjećanjima imaju njegove kolege iz školskih dana:Rudo Kraljević,profesor;prof.dr.Mladen Trkovnik(organska kemija) i Džemal Džudža.
Nakon kraćeg „ćosanja“Ćazim se oženio 1960.godine sa Feridom(Ferica) Sadiković,koja potiče iz ugledne familije dr.Šefika(Sadik)Sadiković i Sehle r.Dizdarević(1998).Ova familija je poklonila pet liječnika iz „naše mahale“:dr.Šefik(1981),dr.Ferida(Ferica),dr.Ajiša(Seka),dr.Sadik(Satko)-2005,i dr.Nihad(Nido) Sadiković.Pet doktora iz jedne kuće!
U braku prof.dr.Ćazima i dr.Ferice rođeno je dvoje djece:Samir(1961-1993) i prof.dr.Lada Sadiković(1969).
Kao dječak,nakon selidbe sa Gožulja na Stuba,imao sam priliku posjećivati kuću Aziza Sadikovića i njegovih roditelja.Razlozi su bili školske i drugarske prirode.Ostale su „slike“ Atife i Zinete r.Hadžalić(majka Atife),Aziza i Enise,te njihove djece:Sašenko,Zlatan,Sena,Jesenka i Vanja..Zapamtio sam blagog Džemala i“ strogog“ Murata,koji nas je svojim štapom „ganjao“ ako bismo bili (pre)glasni ili ako bi kao djeca učinili kakvu „štetu“.
Ćazim se školovao u Sarajevu(Pravni fakultet)Nansy(Francuska),Ljubljani i veoma rijetko dolazio u Ljubuški.Ali opet ostala su u pamćenju lica sa kojima je Ćazim ćaskao i družio se u Ljubuškom.Najviše vremena je provodio sa prof.Delić Perom,Sadiković Džabirom,Leko Slavkom,Kovač Milom,Dalipagić Mikom,Bunoza Emilom,Medić Gojkom,Jelavić Ivicom…

 

U tom druženju aktuelizirala su se dešavanja za vrijeme Ćazimove odsutnosti.Druženja su proticala uz obilje humora i smijeha,uz kafu sa ponekom lozom,a nakon „meze“ i poneka čaša dobrog vina.Ćazim je bio sklon prepričavanju starih dogodovština i sva ta događanja je znao izvesti uz gestikulacije i imitacije pokreta i gegova omiljenih likova iz čaršije.Lucidno je primjećivao geste običnih ljudi i onda sa svojim društvom uživao u ljepoti svakodnevnice ljubuških likova.Ćazim je volio prepričati anegdote i dešavanja iz njegovih dječačkih dana.Tako mi je ostala u pamćenju anegdota koja prikazuje odnos dva brata:Ćazima i Aziza.Jednom prilikom Ćazimu je u goste stigao univerzitetski profesor iz Njemačke.Ćazim ga je poveo u šetnju prema Ruljašu gdje je Aziz sagradio vikendicu.Nakon obilaska vikendice Ćazim i njegov kolega su iza vikendice primjetili veliki broj flaša(boca).Njemački kolega je upitao Ćazima:“Odakle ovolike flaše(prazne)“.Ćazim je odgovorio:“Ne znam,pitat ću brata“.Potom je Ćazim Azizu prenio znatiželju njemačkog kolege.Aziz je odgovorio dvojici „učenih“ ljudi:“Nekom knige,nekom boce“!
Kako je vrijeme odmicalo Ćazim je sve rjeđe dolazio u Ljubuški,nakon smrti roditelja,ali i nestankom ljudi njegove mladosti,čiji se broj postepeno smanjivao.Također i obaveze na radnom mjestu i razne i mnogobrojne funkcije su bili prepreka dolascima u Ljubuški.U ovim podacima je sadržana istina da grad čine ljudi a ne trgovinski centri,neboderi i ostale „zgradurine“ i građevine.
Za vrijeme rata(ova) (1991-1995) godine,Ćazim i Ferica u opkoljenom Sarajevu su izgubili sina Samira.Samir je poginuo kao pripadnik Hrvatske vojske 02.04.1993. u borbama oko Masleničkog mosta kao pripadnik Vojne policije u sastavu „Zengi“.Samir je pohađao četvrti(IV) razred Gimnazije u Ljubuškom.Maturski rad je uradio iz historije i maturirao je upravo kod autora ovog teksta!
Samir je završio Pravni fakultet, te potom položio pravosudni ispit.Zaposlio se kao sudac u Cazinu a nakon toga kao dipl.pravnik u PIK Vrbovec.Učestvovao je u borbama oko Vukovara i tom prilikom je zarobljen od strane četnika.U velikoj razmjeni između Hrvatske i Srbije ponovno je oslobođen,ali nastavlja se borbenim dejstvima što nažalost dovodi do tragedije.Poslije pogibije na Masleničkom mostu sahranjen je u Zagrebu na Mirogoju sa Vukovarskim veteranima!
Ono što raduje nakon ovakve nesreće,je činjenica da je kćerka Lada Sadiković doktorirala i postala profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.Dakle,stvorena je reprodukcija naučnog kadra na zadovoljstvo porodice Sadiković i svih dobronamjernih ljubitelja znanja i zvanja.Ostvarujući svoj roditeljski zadatak,prof.dr.Ćazim je kroz doktorat svoje kćerke Lade ostvario kulturu stalnog unapređenja postojećeg,što i njega čini mlađim i još uvijek željnim novih spoznaja u oblasti prava i pravde!
Jer,“bez znanja život nije ništa drugo do sjenka smrti“(Moliere)
U daljnjem dijelu teksta donosimo pregled znanstvenih ostvarenja prof.dr.Ćazima Sadikovića.Treba iz ovog gigantskog „rudnika“ rada,znanja i zvanja izdvojiti članstvo dr.Ćazima u Venecijanskoj komisiji(21 godina),koja se bavila i bavi pravnom regulativom „neuralgičnih zemalja“ pa time i Bosne i Hercegovine i njegovu ulogu u arbitraži za Brčko,koji je postao distrikt kao „vlasništvo“države Bosne i Hercegovine,a ne njenih entiteta:FBiH ili RS.To je bila „strateška pobjeda“ državnosti Bosne i Hercegovine,ostvarena uz pomoć dr.Ćazima Sadikovića.
Prof.dr.Ćazim Sadiković je napisao 11 knjiga iz oblasti prava i pravne filozofije.Rizikujem kada pismeno izražavam želju da 12.knjiga bude ona koja bi se odnosila na Ljubuški,likove koje „Ćaza“ u razgovorima tako lijepo opisuje i karakteriše.Taj prijedlog se odnosi na likove,ljude i događaje ,komšije,prijatelje od 50-60 tih godina XX stoljeća u Ljubuškom.

 

Iz navedenog curiculuma će se vidjeti da je prof.dr.Ćazim Sadiković“ spomenik koji hoda“-za one koji vole i cijene obrazovanje,znanje,inteligenciju i funkciju javnog djelatnika u bremenitom vremenu koje smo prošli i kroz koja prolazimo!
Želimo mu dobro zdravlje a sa tim će doći i sve drugo!
Dr. sci. Ćazim Sadiković, professor emeritus, rođen je 1. aprila 1935. godine u Ljubuškom. Gimnaziju je završio u Mostaru 1953. godine , a Pravni fakultet u Sarajevu 1957. godine. Školske 1964/65 godine pohađao je nastavu na Evropskom univerzitetskom centru u Nancy-u/Francuska, i magistrirao na Postdiplomskom studiju iz oblasti pravnih i političkih nauka na temu „Savremeni aspekti demokracije u Evropi“ pod mentorstvom prof. dr Denisa Levy-a. Doktorsku tezu «Marksističko shvatanje demokracije» odbranio je na Univerzitetu u Ljubljani/Slovenija 1965. godine pod mentorstvom prof. dr Heli Modic-a.
Dr. sci. Ćazim Sadiković, professor emeritus, tokom svoje univerzitetske karijere, predavao je sljedeće predmete: Uvod u političke nauke, Uvod u pravo, Međunarodno pravo, Ljudska prava, Političke sisteme.
Dr. sci. Ćazim Sadiković, professor emeritus, je tokom svoje karijere obavljao sljedeće poslove:
– 1961-1971. Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu – asistent, docent i vanredni profesor;
– 1971-1974. Skupština BiH, Predsjednik pravnog savjeta BiH;
– 1974-1982. Komisija za ustavna pitanja BiH, predsjednik Komisije za ustavna pitanja;
– 1983-1992. Pravni fakultet Univerziteta u Mostaru,
– 1983-1991. Ustavni sud BiH, predsjednik i sudac Ustavnog suda BiH;
– 1993-2006. Pravni fakultet Unvierziteta u Sarajevu, profesor;
– 1996-1998. Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, dekan;
– 1998-2005. Fakultet kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, profesor;
– 2002-2005. Ustavni sud BiH, potpredsjednik Ustavnog suda BiH;
– 2006-2010. Fakultet za javnu upravu Univerziteta u Sarajevu, dekan;
– 2000-2006. Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, profesor;
– 2010. do danas, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ Travnik, professor emeritus

Prof. dr Ćazim Sadiković objavio je sljedeće knjige:
1. «Socijalizam i vlast» – Veselin Masleša, Sarajevo 1969.
2. «Kriterij demokratije» – Svjetlost, Sarajevo 1971.
3. «Ogledi o samoupravljanju» – Veselin Masleša, Sarajevo 1982.
4. «Predstavljanje i samoupravljanje» – Svjetlost, sarajevo 1983.
5. «Država i samoupravljanje» – NIŠRO oslobođenje, Sarajevo 1987.
6. «Država ili strah od sutrašnjice – Esej o budućnosti političkih institucija» – Oslobođenje public, Sarajevo 1992.
7. «Sumrak Ujedinjenih Nacija» – IPC Sarajevo 1995.
8. «Ljudska prava bez zaštite» – Bosanska knjiga 1998.
9. «Evropsko pravo ljudskih prava» – Magistrat Sarajevo 2001.
10. «Politički sistem» – Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu 2004.
11. „Ljudska prava na udaru globalizacije“, Centar za sigurnosne studije BiH, Sarajevo, 2006.

Ključni profesionalni poslovi i priznanja:

– Dobitnik je Plakete Univerziteta sa Poveljom od 19. decembra 1986. godine za naročite zasluge u radu na programima Univerziteta u Sarajevu
– Knjiga „Ljudska prava bez zaštite“ u izdanju “Bosanske knjige”, 1998., proglašena je za knjigu godine od strane Međunarodnog odbora u sastavu: Ivo Banac (New Haven), Thomas Cushman (Welleslay), Robert Donia (Michigan), Francis J. Jones (Newcastle), te Ivan Lovrenović, Rusmir Mahmutćehajić i Žarko Papić iz Sarajeva.
– Član Komisije Savjeta Evrope «Demokracija putem prava» (Venecijanska komisija) u vremenu od 1996. do danas
– Član Savjeta Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1970. – 1971.
– Član Senata Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1996. – 1998.
– Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1996. – 1998. godine
– Član Redakcije univerzitetskog časopisa „Pregled“ u vremenu od 1983. – 1986.
– Predsjednik Upravnog odbora Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu 1999. – 1982.
– Predsjednik Upravnog odbora Fakulteta kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1999. – 2005. godine
– Profesor Ćazim Sadiković u nastavi na Univerzitetu u Sarajevu učestvuje četrdeset i četiri godine (od 1961. – 2005. godine)
– Predsjednik Pravnog savjeta Bosne i Hercegovine (1971-1974),
– Član Redakcione komisije za izradu Ustava SFRJ – BRIONI 1971-1974.
– Član Redakcione komisije za izradu Ustava Bosne i Hercegovine iz 1971-1974.
– Predsjednik Komisije za ustavna pitanja Skupštine Bosne i Hercegovine (1974-1982),
– Predsjednik i sudac Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (1983-1991),
– Potpredsjednik Međunarodnog udruženja demokratskih pravnika sa sjedištem u Bruxellesu (1984-1991),
– Član Međunarodnog arbitražnog tribunala za područje Brčkog (1996-1999),
– Potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vremenu od 2002. – 2005. godine

Članstvo u profesionalnim organizacijama i stručnim udruženjima

– Član Komisije Vijeća Evrope „Demokracija putem prava“
– Član Savjeta Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1970. – 1971.
– Član Senata Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1996. – 1998.
– Član Redakcije univerzitetskog časopisa „Pregled“ u vremenu od 1983. – 1986.
– Predsjednik Upravnog odbora Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu 1999. – 1982.
– Predsjednik Upravnog odbora Fakulteta kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu u vremenu od 1999. – 2005. godine
– Član Redakcione komisije za izradu Ustava Bosne i Hercegovine iz 1974. godine i Ustava SFRJ iz 1974. godine
– Potpredsjednik Međunarodnog udruženja demokratskih pravnika sa sjedištem u Bruxellesu (1984-1991),
– Član Međunarodnog arbitražnog tribunala za područje Brčkog (1996-1999),

Prof.d r Ćazim Sadiković bio je mentor pri izradi sljedećih doktorskih disertacija:
1. Božo Kljajić, Ustavni položaj federalnih jedinica u međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima
2. Đelmo Zinaid, Arbitražna komisija mirovne konferencije o Jugoslaviji, Evropska zajednica i državnost Bosne i Hercegovine
3. Sakib Softić, Pravna priroda rata u Bosni i Hercegovini
4. Šukrija Bakšić, Nastanak, razvoj i aktuelni oblici primjene polupredsjedničkog sistema
5. Amir Pilav, Otmica djece u međunarodnom pravu

U nastavi na Univerzitetu u Sarajevu angažirani su sljedeći doktoranti odnosno asistenti na predmetima koje je predavao prof. dr. Ćazim Sadiković:
1. Prof. dr Safet Halilović
2. Prof. dr Ismet Grbo
3. Prof. dr. Vesna Kazazić
4. Prof. dr Nenad Kecmanović (sada u Beogradu)
5. Prof. dr Zenaid Dželmo,
6. Prof. dr Sakib Softić,
7. Doc. dr Šukrija Bakšić.

Prof. dr Ćazim Sadiković bio je mentor pri izradi sljedećih magistarskih disertacija:

  1. Sakib Softić, Sukcesija u međunarodnom pravu
    2. Amir Pilav, Izbor šefa države sa posebnim osvrtom na izbor predsjedništva BiH
    3. Enver Išerić, Karakter parlamentarizma u Bosni i Hercegovini prema Ustavu 1995.
    4. Kenan Ademović, Granice u međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu
    5. Dragan Vukadin, Individualna i kolektivna ljudska prava
    6. Alma Dedić, Ostvarivanje prava na djelotvoran pravni lijek u BiH (Član 13 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava)
    7. Aida Čavdar, Utjecaj regionalnih integracija na karakter državnosti Bosne i Hercegovine
    8. Aleksandra Miletić Šantić, Lišenje slobode – približavanje bosanskohercegovačke legislative i prakse evropskim standardima
    9. Ensar Eminović, Državni terorizam kao sredstvo ostvarivanja političkih ciljeva u savremenoj Evropi – „balkanski doprinos“ ideji Evrope
    10. Kenan Ademović, Ljudska prava u svjetlu islamsko evropskog dijaloga
    11. Edin Jahić, Globalizacija i ljudska prava

Priznanja i odlikovanja kao kriteriji za ocjenu društvenog i etičkog lika kandidata, koje je dobio za svoju društvenu aktivnost
1986. godine, dobitnik je Plakete Univerziteta u Sarajevu sa Poveljom za naročite zasluge u radu na programima Unverziteta u Sarajevu
1998. godine knjiga „Ljudska prava bez zaštite“ u izdanju „Bosanske knjige“ proglašena je za knjigu godine od strane međunarodnog odbora u sastavu: Ivo Banac (New Haven), Thomas Cushman (Welleslay), Robert Donia (Michigan), Francis J. Jones (Newcastle), te Ivan Lovrenović, Rusmir Mahmutćehajić i Žarko Papić iz Sarajeva.
2008. godine, dobitnik je Bronzane plakete za izuzetne zasluge (Pro Merito) za rad u Komisiji Vijeća Evrope „Demokracijom putem prava“ (Venencijanska komisija)
2011. godine, u povodu dvadeset godina rada Venencijanske komisije, dobitnik je kristalnog pečata.
1987. godine dobitnik je Srebrne plakete Grada Sarajeva za zasluge u unapređenju upravljanja glavnim gradom Bosne i Hercegovine

Hronološka lista značajnijih naučnih i stručnih radova

  1. Problem integriranja pojedinca u zajednicu (Od društvenog dogovora ka jevrejskom pitanju), Pregled, 11-12, 1964.
    2. Diktatura proletarijata i demokratija, Pregled, 3/1963.
    3. Problemi narodnog suvereniteta kod Marksa, Pregled, 3/1965.
    4. Izbori i zajednički interes, referat na naučnom skupu „Izborni sistem u uslovima samoupravljanja“, Beograd, 1966. (Zbornik)
    5. Savez komunista i vlast, referat na naučnom skupu „Savez komunista u uvjetima samoupravljanja“, Zagreb, 19-21.I.1967. (Zbornik)
    6. Stvaralački karakter vlasti u socijalizmu, „Gledišta“, 5/1967.
    7. Odumiranje ili demokratizacija politike, referat na Skupštini Jugoslovenskog udruženja za političke nauke održanoj 25. i 26.03. 1965. godine u Zagrebu, „Naše teme“, 5/1965.
    8. Neki teorijski aspekti skupštine u našem društvu, „Pregled“, 7/1968.
    9. Savezna skupština i zajednički interes, Referat na naučnom savjetovanju: „Karakter i funkcije federacije u procesu konstituisanja u socijalističkog društva“, Beograd, 15.06.1968. godine (Zbornik)
    10. Savez komunista – etička komponenta vlasti, „Naše teme“, 5/1967.
    11. Marginalije uz problem decentralizacije vlasti u socijalističkom društvu, „Naše teme“, 11/1968.
    12. Pitanja jednakosti u savremenom socijalizmu, „Pregled“, 10/1969.
    13. Etatizam i socijalizam, „Pregled“, 1/1970.
    14. Teorijski aspekti sovjetske državnosti, „Pregled“, 9/1970.
    15. O jednoj zanemarenoj funkciji univerziteta, referat na naučnom skupu „Sveučilište i revolucija“, 8-10. januara 1970. (Zbornik)
    16. Lenjin i državnost u socijalističkom društvu, Referat na naučnom skupu „lenjin i savremenost“, Zagreb, 7-9. maja 1970. (Zbornik)
    17. Etatizam i odnosi među socijalističkim zemljama, referat na naučnom skupu u Herceg-Novom, „Međunarodni radnički pokret“, 1/1970.
    18. Klasno i nacionalno u suvremenom socijalizmu, referat na naučnom skupu „odnos klasnog i nacionalnog“, Krapinske Toplice 19-21. marta 1970., (Zbornik)
    19. O zakonodavnoj funkciji, referat na naučnom skupu „BiH kao država i samoupravna zajednica“ (Zbornik)
    20. Teorijski aspekti federacije, Referat na „Naučnom kolokviju o federaciji“, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 1/1971.
    21. Volja i interes u demokratiji, „Pregled“, 12/1971.
    22. Od programa do ustava, „Naše teme“, 4/1972.
    23. Koncept jedinstva vlasti u novom ustavnom sistemu, „Pravna misao“, 7-8/1973.
    24. O odgovornosti, Referat na naučnom savjetovanju „Opšti problemi odgovornosti“, Beograd, 16-17.05.1968. (Zbornik)
    25. Dogmatizam i politički sistem, „Pregled“, 12/1974.
    26. Političko odlučivanje u delegatskom sistemu, referat na naučnom skupu „Samoupravno pravo u teoriji i praksi (Zbornik)
    27. O značaju samoupravljanja za razvoj političkog sistema u socijalizmu, referat na međunarodnom skupu: „socijalizam i politički sistemi“, Cavtat, 1977., Socijalizam )/1977.
    28. Kolektivan odogvornost, Referat na naučnom skupu „O kolektivnoj odogovornosti“, Sarajevo, 1980. (Zbornik)
    29. Učešće radnog čovjeka u političkom odlučivanju, Okrugli sto o kolektivnoj odogovornosti „Opredjeljenje“ ) 9/1982.
    30. Predstavljanje i samoupravljanje, „Opredjeljenja“, 2/1982.
    31. Socijalističko samoupravljanje – kritika predstavništva, „Pravo i samoupravljanje“, 1/1981.
    32. Da li je naš društveni sistem prenormiran, „Pregled“, 3/1984.
    33. Savremeno shvatanje prava i sloboda, Uvodni referat na savjetovanju – okruglom stolu o Deklaraciji iz 1989., „Pregled“, 7-8/1990.
    34. Tržišna ekonomija i pravni sistem, „Socijalizam“ 10-11/1988.
    35. Uloga države u preobrazbi društvenog vlasništva u BiH, ZIPS, 16.10.1991.
    36. Udruženi rad i globalno političko odlučivanje, „Opredjeljenja“, 7/1986.
    37. Avangardno danas, Saopštenje na naučnom skupu „radnička klasa i SKJ danas, održanom u Novom Sadu, 27-28. januara 1986.
    38. Uloga prava u ostvarivanju ciljeva ekonomske stabilizacije, Uvodni referat za istoimeno savjetovanje u Sarajevu, 19.07.1984., „Pravna misao“, 4/1984.
    39. Ustavne promjene i nacionalni odnosi, Uvodno izlaganje na istoimenom okruglom stolu održanom 16. marta 1988., „Opredjeljenja“
    40. Ustavne promjene i federacija, „Opredjeljenja“, 2/1988.
    41. Politička reprezentacija i savremeni demokratski procesi, „Pregled“, 4-5/1991.
    42. Doprinos Ustava iz 1974. unapređivanju avnojskih osnova naše federacije, referat na naučnom skupu „Odluke Avnoj-a“, „Pregled“, 11-12/1983.
    43. Etatizam i delegatski odnosi, „Pravo i samoupravljanje“, 4-5/1986.
    44. Demorkatski značaj primjene zakona i uloga ustavnog sudstva u društveno.političkom sistemu“ održanom u Beogradu 1986. (Zbornik)
    45. Savremeni aspekti političkog pluralizma, „Opredjeljenja“, 1-3/1990.
    46. Savremena društvena misao i politički sistem, Radio Sarajevo, Treći program, 37/1982.
    47. Moderni despotizam (prilog proučavanju savremenog razvoja političkih institucija), Pravni fakultet Univerziteta u sarajevu, Sarajevo 1996.
    48. Iredentistički karakter srbijanske agresije na Bosnu i Hercegovinu, Agresija na Bosnu i Hercegovinu i borba za njen opstanak 1992.-1995. godine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1997.
    49. Pedesetogodišnjica Pravnog fakulteta u Sarajevu, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1997.
    50. Država Bosna i Hercegovina – ciljevi i ostvarenja, Godišnjak pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu XL, Sarajevo 1997.
    51. Mogućnost regeneracije bosanskohercegovačke državnosti, uvodno izlaganje, Državnost Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1998.
    52. Ustavna situacija u Bosni i Hercegovini nakon Daytonskog sporazuma i arbitraža za područje Brčkog, Ljudska prava u Bosni i Hercegovini poslije Daytona: Od teorije do prakse, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1998.
    53. Ciljevi Centra za ljudska prava, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1998.
    54. Ein Uberblick uber den Schutz der Menschenrechte nach den Bestimmungen des Dayton-Abkommens, Menschenrechte in Bosnia and Herzegovin. Wissenschaft und Praxis, Bohlau Verlag Wien, Koln, Weimar 1998.
    55. Privatno vlasništvo i povratak prognanika, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 1, Godina 1, Sarajevo 2000.
    56. Evropska konvencija o ljudskim pravima i Bosna i Hercegovina, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 1, Godina 1, Sarajevo 2000.
    57. Ekonomska funkcija države Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 1, Godina 1, Sarajevo 2000.
    58. Značaj ljudskih prava za afirmaciju Pakta o stabilnosti, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 2, Godina 1, Sarajevo 2000.
    59. Izborni zakon i jednakost građana, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 2, Godina 1, Sarajevo 2000.
    60. Pravna država i Sud države Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ustavno i međunarodno pravo, Broj 2, Godina 1, Sarajevo 2000.
    61. Prijedlozi za poboljšanje političkog sistema Bosne i Hercegovine – u uvjetima važenja postoječeg ustava Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 1, Sarajevo 2000.
    62. Ko štiti vitalne interese građana Bosne i Hercegovine?, Ljudska prava, revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 1, Sarajevo 2000.
    63. Da li u Bosni i Hercegovini postoje uvjeti za slobodne i fer izbore?, Ljudska prava, revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 1, Sarajevo 2000.
    64. Šta je ključni razlog za donošenje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 1-2, Godina 2, Sarajevo 2001.
    65. Šta sve podrazumijeva usaglašavanje entitetskih ustava sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 1-2, Godina 2, Sarajevo 2001.
    66. Demokratsko lice Evrope, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 1-2, Godina 2, Sarajevo 2001.
    67. Pravo na djelotvorni pravni lijek, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIV 2001.
    68. Neiskorištene mogućnosti Ustava Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 2, Sarajevo 2001.
    69. Protektorat ili subsidijarna uloga, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 2, Sarajevo 2001.
    70. Ustavne promjene ili primjena Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ljudska prava, Revija za ljudska prava, Broj 3-4, Godina 2, Sarajevo 2001.
    71. Ustav Bosne i Hercegovine i Evropska konvencija – usklađivanje Ustava Bosne i Hercegovine sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, Godišnjak Pravnog fakulteta Univerziteta u sarajevu, Sarajevo, 2004.
    72. Bosna i Hercegovina kao moderna evropska država, Ljudska prava, Sarajevo, 2005.

Šta reći nakon svega pobrojanog?Poštovanje!Naklon!Skidam šešir „čovjeku od duha“,“čovjeku od granita“!

Prof. Kemal Mahić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

 

3252 Posjeta 5 Posjeta danas
News Reporter