MUSTAFA EF. IBRULJ

Ljubuški je dao 20 kadija (šerijatskih sudija), najviše u našoj zemlji u odnosu na broj žitelja. Vijesti o njima bile su skoro uvijek povezane za aktivnosti „Gajreta“, pripremu islamske zabave, članstvo u izbornim, priređivačkim, upravnim i nadzornim odborima, akcije pomoći novčanim prilozima, otvorenje neke škole, čitaonice, mekteba ili džamije. Bili su razasuti po mnogim našim mjestima, gdje su se obično ženili, osnivali porodice i bili uticajni u javnom životu. Česte promjene mjesta boravka po službenoj dužnosti nisu ih ometale u radu; u svakom mjestu gdje su boravili nastojali su da doprinesu napretku kao da su u rodnom Ljubuškom. Primjera radi, alim Mehmed Ali ef. Ćerimović radio je kao šerijatski sudija (kadija) u Bileći, Ljubinju, Bijeljini, Travniku i napokon u Sarajevu. Mnogi od njih bili su i hafizi (Mehmed Ali ef-Ćerimović, Hašim ef. Mahić, Mustafa ef. Mujezinović itd, a Hasan ef. Beširević i Mustafa ef. Ibrulj bili su vrhovne šerijatske sudije u Vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu).

Biografski podaci ljubuških kadija vrlo su oskudni. Tu i tamo u novinama naiđe se na poneku kratku vijest iz nekog našeg grada o njihovoj aktivnosti (Bihać, Mostar, Prozor, Sarajevo, Bileća, Zenica, Gacko, Banja Luka itd) a da se, naravno, ne navodi njihovo rodno mjesto. U rodnom gradu su službovali samo Arif ef. Tančica i čuveni alim i svjetski putnik kadija Muharem ef. Sadiković u početnom periodu austrougarske vlasti i kasnije Mustafa ef. Mušić i najduže Kasim ef. Sadiković.

Mustafa ef. Ibrulj završio je Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu 1908. godine. Zna se da je službovao u Derventi do 1930. godine kada je prešao u Sarajevo. U Derventi se istakao višegodišnjim radom za „Gajret“ kao član Odbora i njegov pretsjednik. To je uticalo da Derventa bude u redu mjesta sa najvećim doprinosom „Gajretu“. Godine 1926. zadivio je Dervenčane kad je svoju rođaku izveo na pozornicu u jednoj javnoj priredbi. Na dan teferiča u maju 1927. godine njegova kći Adila, učenica gimnazije sa još dvije učenice sakupila je veći broj poziva za tombolu po muslimanskim kućama. To je bilo u okviru njegovog nastojanja da žena- muslimanka dobije odgovarajući društveni položaj i da se oslobodi tadašnje podređenosti. Mora se priznati da je to bio vrlo smion potez jednog šerijatskog sudije u sredini u kojoj je u to doba teško dolazilo do promjena takve prirode.

U Sarajevu je radio kao šerijatski sudija, kasnije kao tajnik Vrhovnog šerijatskog suda. Poznat je kao ispravan i vrlo savjestan, pa je kao takav stekao veliki niz poštovalaca ne samo u Sarajevu nego i širom naše domovine. (1, 2, 6)

O njegovom djelovanju u Sarajevu sačuvana su dva napisa u „Islamskom Svijetu“.

U tiskari Omera Šehića 1935. godine izišla je tada aktuelna rasprava o određivanju datuma islamskih vjerskih praznika Ljubušaka Mehmeda Ali ef. Ćerimovića, šerijatskog sudije i odličnog poznavaoca šerijatskog prava. Naša ulema se dugo bavila ovim pitanjem, ali nije našla prihvatljivo rješenje. Oko tih datuma godinama su postojale nedoumice a i neprilike u koje su zapadali muslimanski vjernici (prvi dan ramazanskog posta, prvi dan oba Bajrama itd). Mustafa ef. Ibrulj priznaje da je autor brošure dao odličan uvid u srž pitanja i mišljenja istaknutih šerijatskih pravnika, ali ne i očekivani rezime sa svojim mišljenjem i konkretnim, jasnim preporukama našoj vjerskoj vlasti. On predlaže kao rješenje da astronomi unaprijed godišnje odrede sve relevantne datume islamskih vjerskih praznika kojih će se držati i koje će poštivati muslimani širom svijeta. (3)

Zajedno sa hafizom Muhamedom Pandžom najoštrije je osudio govor narodnog poslanika i člana glavnog odbora „Gajreta“ Mustafu Mulalića u Narodnoj Skupštini 14. maja 1934. godine i kasnije izdatu brošuru u kojoj se bestidno napadaju muslimani, Mehmed Spaho i drugi muslimanski prvaci. Osim osude, u svojoj izjavi oni traže da glavni odbor „Gajreta“ položi kolektivnu ostavku i da se utvrdi kako su mogli pojedini mjesni odbori „Gajreta“ postati instrumenti u rukama jednog narodnog poslanika. Osuda sramotne brošure naišla je na široku narodnu podršku u Ljubuškom, Trebinju, Vlasenici, Mostaru, čitavoj Krajini itd (4)

Na godišnjoj sreskoj skupštini El- Hidaje u Mostaru 6. novembra 1938. godine izabran je za predsjednika Odbora, a u maju 1942. godine imenovan je novim vrhovnim šerijatskim sudijom kod Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu. Uz Hasan ef. Beširevića i Ali ef. Dautbegovića ovo je treći vrhovni šeriatski sudija. Koji dan poslije imenovanja preselio je iz Mostara u Sarajevo i stupio na novu visoku dužnost. (5, 6)

Upravo kada su se ljubuški muslimani mogli s neskrivenim ponosom pohvaliti da su jedini u našoj domovini, pored Hasana ef. Beširevića, dali i drugog vrhovnog šerijatskog sudiju, Mustafa ef. Ibrulj je naglo preselio na Ahiret u julu 1942. godine. Dženaza je obavljena u srijedu 15. srpnja. Od Državne bolnice do Begove džamije ispratili su rahmetliju brojni njegovi poznanici, a tako i ispred džamije do vječite kuće nakon obavljene dženaze namaza. Posljednjem ispraćaju Mustafa ef. Ibrulja prisustvovali su svi vrhovni šeriatski sudci na čelu sa Hasan ef. Beširovićem, zatim tajnik vrhovnog šeriatskog suda Fehim ef. Handžić, svi šeriatski sudci Kotarskog suda u Sarajevu na čelu s predstojnikom Kotarskog suda g. Srećkom Bujasom i Ibrahim ef. Čadordžićem. Dženazi su dalje prisustvovali: Hfz Muhamed ef. Pandža, Ibrahim ef. Riđanović, članovi Ulema-medžlisa, skupa sa predsjednikom Ulema-medžlisa Ali ef. Ćerimovićem, pored mnogih drugih*. (7)

Mustafa ef. Ibrulj bio je dosljedan borac za nacionalnu emancipaciju bosansko- hercegovačkih muslimana. Stalno je isticao da je neophodno što prije doći do nacionalne svijesti, jer „ko nije nacionalno svjestan, taj je tuđin u vlastitoj kući“.

* Sudbina je htjela da su na dženazi ovog istaknutog Ljubušaka bili dva Ljubušaka sa visokim funkcijama: Hasan ef. Beširović vrhovni šerijatski sudija i Ali ef. Ćerimović predsjednik Ulema medžlisa.

1.Gajretov teferič u Derventi. Gajret list 1927, 11, 176.

  1. Derventa u radu za „Gajret“. Gajret list 1930, 43- 44.
  2. Mustafa Ibrulj.Pitanje određivanja i regulisanja islamskih vjerskih praznika.Islamski svijet 1933, 34, 4, od 28. aprila.
  3. 4. MuhamedPandža i Mustafa Ibrulj. Povodom sramotne brošure narodnog poslanika g. Mustafe Mulalića. Izjava članova glavnog odbora „Gajreta“ Pandže i Ibrulja. Islamski svijet 1935, 149, 7, od 5. jula.
  4. Društveni glasnik. Iz Mostara. El- Hidaje 1939- 40, 1, 16.
  5. Novi vrhovni šeriatski sudac. Mustafa ef. Ibrulj nastupio na dužnost. Osvit 1942, 14, 5, od 31. svibnja.
  6. Smrt vrhovnog šeriatskog sudca Mustafe ef. Ibrulja. Osvit 1942, 21, 6, od 19. srpnja.

310 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter