GAZI HUSREV – BEGOVA MEDRESA(1537)

Osnovana davne 1537.godine u srcu Baščaršije,Gazi Husrev-begova medresa slovila je za vrelo znanja i mudrosti ne kojem su se hiljade učenika i učenica željeli okrijepiti.Drugačije nije moglo biti na mjestu koje predstavlja dio raskošne zadužbine čuvenog Gazi Husrev-bega.

Upravitelj Bosne u doba Osmanskog carstva i velikodušni sin bosanskog plemića Ferhhat-bega i kćerke sultana Bajezida II,Seldžuke,zahvaljujući učenosti,hrabrosti i plemenitosti uspio je prerasti granice podneblja kojem je pripadao upisavši se u historiju Sarajeva kao rado spominjana ličnost.Škola koju je naložio da se sagradi unutar njegove zadužbine nalikovala je elitnim školama u kojima se i sam u svoje vrijeme obrazovao,jer je mladim naraštajima ćelio najbolje profesore koji će se birati prema stručnosti,pedagoškom iskustvu i ljudskim kvalitetima,no,osim dobrog nastavnog kadra,učenicima je pružana savremena nastava,također komforan smještaj,te zdrava hrana.

Gazi Husrev-begova medresa najprije je nosila naziv po majci vakifa,međutim ljudi su je kasnije prozvali Kuršumlijom zbog olovnog krovnog omotača.U duhu širokogrudnosti Gazi Husrev-bega,i medresa se trudila u svim vremenima imati veliko srce za sve učenike koji bi se opredijelili godine obrazovanja provesti pod njenim krovom..Pored prenošenja znanja,profesorima je uvijek bilo važno poštivati integritet djece,mladih ljudi,te unijeti u njihova bića odlučnost za hrabro koračanje kroz život,onako kako je to libanonski pisac Khalil Gibran lijepo sročio:

 

„Marširaj.Ne zastaj.

Ići naprijed znači kretati se prema savršenosti.

Marširaj,i ne boj se trnja,ili oštrog kamenja na životnom putu“.

 

Među više hiljada maturanata medrese našli su se tako ugledni profesori,sudije,naučnici,akademici,imami,reisu-l-uleme,ministri…Iz savremenog doba BiH istaknuti Bošnjaci  koji su također završili ovu medresu su,između ostalih,Haris Silajdžić,Esad Duraković,Enes Karić,te Rešid Hafizović…

Puni pogled na skladnu građevinu Gazi Husrev-begove medrese,građenu od bosanskog kamena i olova,dobija se tek kada provirite iza vrata ne previše upadljive kapije odmah uz ulicu preko puta Begove džamije.Prema projektu arhitekte Osmanskog carstva,Perzijanca  Adžema Esira Alija,centralni dio velikog kompleksa u pročelju zatvorenog dvorišta čini predavaonica zvana dershana,dok su krilne prostorije pretežno boravišnog tipa.S vremenom su rađene i određene popravke,s timda one nikada nisu bile u sukobu s originalnim konceptom medrese,koja će se u društvu ustoličiti kao cijenjena odgojno-obrazovna ustanova.

Mada u doba osnivanja nije imala vjerski predznak,novonastale društveno-političke i kulturne prilike u zemlji uspostavljanjem austrougarske uprave rezultirale su da Gazi husrev-begova medresa bude imenovana vjerskom školom.Međutim,kako je doba Austro-Ugarske također bilo i vrijeme plodonosnog djelovanja Bošnjaka,medresa je zadržala svoju reputaciju.

Iako se rijetko spominju stariji nazivi medrese,vrijedi znati da je naziv Gazi Husrev-begova medresa zvanično ušao u upotrebu tek 1921.godine činom ujedinjenja medrese Kuršumlija i derviške  akademije halvetijskog reda zvane Hanikah.Za organizaciju njenog rada kroz historiju se provlači nekoliko važnih datuma,među kojima i april 1939.godine kada se jasno definiše karakter medrese.Vakufsko-mearifski sabor u Sarajevu usvaja tada uredbu o Gazi Husrev-begovoj medresi kao potpunoj srednjoj  stručnoj školi,koja daje opće vjersko obrazovanje u duhu islama i sprema kandidate za različite vjerske uloge,te nastavak školovanja na drugim obrazovnim nivoima.Bilo je to moguće zahvaljujući šarolikom programu medrese,koji ne u ključuje samo vjerske predmete nego i društvene kao i prirodne nuke.

Danas Gazi Husrev-begovu medresu pohađaju učenici osam muških i osam ženskih odjeljenja iz cijele Bosne i Hercegovine,ali i stranih zemalja odakle djeca čiji su roditelji davno otišli iz BiH rado dolaze na školovanje.Privlačna obala koju već nekoliko stotina godina zapljuskuje voda znanja odskočna je daska za njihove velike snove koje žele ostvariti idući stazama budućnosti.

Izvor:Furaj.ba;br.12.2018 godina

Piše:Elma Zećo

Odabrao:Kemal Mahić

127 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *