Prof.dr. ALIJA PIRIĆ

(Crnići kod Stoca,1949.),univerzitetski profesor,književni kritičar i esejist.

Rođen je u hercegovačkim Dubravama(Crnići),pitomoj zaravni koju zatvaraju tri ćuprije:bunska,stolačka i klepačka,koja u vidu duge ili polumjeseca,u jednom jedinom luku,preskoči rijeku Bregavu,lijevu pritoku Neretve,i ogleda se u njoj.Izdanak je stare bogumilske porodice iz Korjenića(župe istočno od Trebinja) koja je prigrlila islam.

Zbog čestih upada hajduka,uskoka i Morlaka iz Primorja i Crne Gore,koji su pljačkali,palili kuće i imanja,ubijali mirno bošnjačko8muslimansko) stanovništvo,brojne porodice pa i Pirići doselile su u hercegovačke Dubrave.

Učiteljsku školu i pedagošku akademiju završio je u Mostaru.Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu,grupa jugoslovenske književnosti,diplomirao je 1976.Magistrirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Iz područja filologije i povijesti književnosti,a doktorirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu,1999.godine.

Alija Pirić je radio kao predavač kulture istraživanja i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Mostaru.Bio je profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli,Pedagoškom fakultetu u Bihaću,Pedagoškom fakultetu u Zenici i Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru.Dugogodišnji je predsjednik kulturne manifestacije Slovo Gorčina u Stocu.Danas radi kao profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Sa pozitivnim prosuđivanjem i ocjenjivanjem,kao svojevrsnog posrednika i sudionika između književnog djela,te književnog stvaralaštva i publike,čitača,dočekane su dvije njegove knjige:Stil i tekst i monografija Šemsudin Sarajlić-Od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti.Ciljano se usredsređuje na iznošenje neposrednih i objektivnih dojmova,dokumentira i teži deziluzioniziranju,što ostvaruje netradicionalnim metodama i tako otkriva nove dojmove i nova tumačenja pojedinih književnih djela.

Hercegovačka elokvencija,slikovit i prefinjen jezik hercegovačkih Dubrava,metaforika koja obiluje bogumilskim dualističkim učenjem i vrelo islama daju mu snagu i čine ga solidnim tumačem književne misli.

Posebno je zapažena njegova knjiga  Arheologija teksta.Knjiga donosi tekstove o Mehmedaliji Maku Dizdaru,Ćamilu Sijariću,Dervišu Sušiću,Skenderu Kulenoviću,Aliji Isakoviču,Seadu  Mahmutefendiću,Mustafi  Novaliću,Jovanu Dučiću…

Pirić nastoji da obradi i jedno od krupnih društvenih pitanja:pitanje rata i ratnih zločina.Veličina njegova je i u tome što nije pao u iskušenje pred tragičnom sudbinom historije Bošnjaka njegova Stoca i Počitelja,da tu tragediju idealizira i svede na prosti kontrast dobra i zla.On osuđuje sva zlodjela počinjena u ratu 1992.1995. u Stocu i Počitelju,i diljem Bosne i Hercegovine,ali ne želi osvetu,ali ni zaborav,jer to nije ljudski.

Autor knjige  Arheologija teksta  Alija Pirić pojašnjava nam,pored ostalog,i prenaglašeni bošnjački individualizam koji ističe potrebu nezavisnosti i slobode čovjeka od vlastite zajednice.On navodi da je to tragično protjerivanje Bošnjaka iz Stoca i drugih gradova i sela Bosne i Hercegovine i rušenje(urbicid) svega onoga što podsjeća na bošnjačko-muslimansku kulturu imalo možda i nečeg pozitivnog,jer je dovelo do izvjesnog kolektivizma među Bošnjacima,i kaže:“(…) preživjeli Stočani danas obnavljaju svoje džamije,svoje kuće i svoje duše,a da o tome ni najmanje nisu brinuli u trenucima mira i blagostanja.Kako sada izmjeriti gubitak i dobitak i gdje će se pomiriti njihove kazaljke?Nisu to više isti ljudi.Nama li u svakom zlu barem zrno dobroga?“

Nad tragičnom sudbinom Bosne i Hercegovine i njezinih ljudi izloženih stalnom pirovanju zla,svaki normalan čovjek pa i autor ove knjige Arheologija  teksta mora posegnuti za romantičarskom neugasivom tugom nad dubokim neskladom u društvu i svijetu,tzv. Nekad,svjetski bol(njem.Weltschmerz);pa bi nekadašnjem svjetskom bolu mogli slobodno dati danas naziv „bošnjački bol“.Ta romantičarska nit osjeti se i kod Pirića.

Djela-knjige:Stil i tekst(2000),Šemsudin Sarajlić-Od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti(2009),Arheologija teksta(2010),Dubravski leksikon(2013).Priredio za štampu  više knjiga.

Objavljuje književnu kritiku,književne prikaze,oglede i studije u brojnim časopisima i listovima:Odjeku,Životu,Mostu,Izrazu,Ljiljanu,Oslobođenju,Životu,Beharu,Pregledu,Hercegovini,Slovo Gorčina,Bosanskoj vili i drugim.

Živi i radi u Sarajevu.

Izvor:Nazif Veledar:Leksikon znamenitih Bošnjaka;BZK „Preporod“,Sarajevo 2017.

Priredio:Kemal Mahić

319 Posjeta 3 Posjeta danas
News Reporter