Dračevica kod Proboja blizu Ljubuškog

Godine 1893. konštatovao sam na livadnoj parceli Dračevici nekoliko zidina, koje mi se učiniše, da potječu iz rimskog doba.Nađeni u najbližoj okolini ostanci, koje sam u „Glasniku Zemaljskog muzeja“ 1893. opisao pod „Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine“, bitno me utvrdiše u mome mišljenju.Narod ono mjesto,gdje se razvaline nahode, naziva „Crkva svete Ruže“.Prekopavanje na tome mjestu godine 1894. iznijelo je ove rezultate(vidi nacrt slika 1.).

Na daljinu od 30,6 m bijahu dvije zgrade sa zidinama jednakog pravca jedan spram druge, tako da bi se prostor među njima mogao smatrati neke vrste dvorištem.Sjeveroistočna razvalina,kojoj temelji bijahu prema zdanju od 26 m dužine i 11 m širine, pokazivala je u svojoj unutrašnjosti samo početak poprečnog zida.Debljina zida od prosto lomljenog kamena bijaše 0,5 m, na nekojim mjestima viđahu se tragovi naljevenog poda.Krov je bio pokriven crijepom.Predmeta je malo nađeno u toj zgradi;fragmenti od crveno pečenih posuda građenih na točilo,stakleno iverje,željezni čavli i dva rimska broncana novca s nečitljivim pismom karakterišu postanje te zgrade.Na jednom komadu nađenog crijepa vidio se je pečat „PANSIANA“,koji se tako često u Hercegovini nahodi.

Druga zgrada,koja se naspram ove prostire u dužini fronte od 63 m,sastoji se od 39 m dugog i 12 m širokog srednjeg zdanja i od dva krila s obje strane.Ali lijevo krilo nije sasvim otkopano, jer se zbog jedne šumice, koja je privatan posjed, rad na onoj strani nije mogao nastaviti. Uspravne zidine bile su u cijelom zdanju očuvane do visine od 1,75 m i sastojahu se od lomljenog kamena,uzidanog lijepom,među kojim tamo amo bijaše po koja cigla.Krov bijaše od crijepa.Od cigle nađena je mnoga sa biljegom „PANSIANA“, a samo na jednoj bijaše „CAII TITI HERMEROTIS“.Srednje zdanje bijaše razdijeljeno na šest jednako dugih prostorija.

Dosta se je našlo oruđa, ratarskih i kućnih sprava,od kojih su glave prikazane na tabli I. Bronca,nađeno je većinom nakita(tabla II.)…Na kraju inventara nađenih predmeta valjalo bi još napomenuti oveće množine fragmenata ilovastog suđa tipične rimske provincijalne tehnike,različitih rbina staklastog suđa,ljuštura(ostrea,pecten,murex) i kosti običnih domaćih životinja.

Što se tiče pitanja,kakvoj su svrsi služile iskopane zgrade,valja unaprijed spomenuti,da na samom mjestu nije mogla biti oveća rimska naseobina,jer su Bigeste(Humac) jedva 2 kilometra zračnom linijom odonud.Po mome sudu imamo tu pred sobom samo dependenciju Bigesta,seosko boravište s većim gospodarstvenim zgradama,kako ih se u okolini rečene naseobine poviše nahodi(Proboj,Hrašljani,Kutac,Ljubuški).Jednostavan,gotovo surov način gradnje,do tri okrugla stupa bez ikakvog arhitektonskog ukrasa i mnoge gospodarstvene sprave,koje su nađene u različitim prostorijama,kanda potvrđuje izrečeni nazor.Građevine su propale požarom.Krovni crijep bio je gotovo sav nagoren,na željeznim stvarima viđali su se tragovi intenzivne žege,a mnogi novci su stavljeni u grumenje.Sudeći po najmlađem nađenom novcu(Julijan II),razorena je zgrada od prilike u drugoj polovici četvrtog vijeka po Hr.

Izvor:Franjo Fiala:Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,VII,1895.-Sarajevo

Priredio:Kemal Mahić

Fotografije Proboja: Ana Tolić-Graditeljska baština grada Ljubuški 2021.

570 Posjeta 2 Posjeta danas
News Reporter