Temelj orijentalne kuce gradjeni su od lomljenog kamena oko 50 cm u dubinu.Lomljenom kamenu dodavao se glineni malter(zbuka).Prizemlje cini zid sacinjen od cerpica i zbuke,debeo 50 cm,vezan drvenim gredicama(hatulama) koje su sprjecavale pucanje i rasipanje zida.Zidovi na spratu su takodjer napravljeni od cerpica. Šiše (stropovi) povise prizemlja obicno su pokovani daskom(oplatom),nabijeni glinom i oblozeni podom,dok je strop na spratu sacinjen od stropnih greda i pragova sa drvenim plafonom odozdo.
Kulturi stanovanja je umnogome doprinosila cistoca i urednost kojom se odrzavala unutrasnjost stambenog objekta i prostor oko njega,sto je vezano za osnovne islamske obligatne zapovjedi.U orijentalnoj kuci u pocetku nije bilo kuhinje.Takvu organizaciju prostora uslovljavala je klima u kojoj je i nastao ovaj tip kuce.To je bio nacin da se izbjegne murdarluk(prljavstina) i vrucina.Kuhalo se u dvoristu ispod natkrivenog dijela.U dvoristu je bio smjesten prostor ljetne kuhinje,odumluk(drvarnica) i kotao za pranje vesa,bunar,odnosno cesma i cenifa(zahod),koja je mogla biti unutar stambenog objekta.
U unutrasnjem,prizemnom dijelu kuce smjesten je hajat(predsoblje),mutvak(kuhinja) iznad kojeg je dimlukDimluk na spratu je sav ozidan.Do upotrebe fijaker-stednjaka,kuhalo se na otvorenom ili pod sacem.Pored ognjista je stajao sadzak,tronozni podmetak za tendzeru(lonac) nad vatrom,mase-masice i cusegija(zeljezna lopatica za drveni ugalj).Osim ognjista u kuci se nalazio zidani kamin u kome se przila i pekla kahva,kahve-odzak.Kahva se kao napitak u kucama pocela pripremati polovinom XVII stoljeca-zrna kahve su se tucala u dibeku od breze,a poslije prosijani prah se prosijavao sitom i stavljao u suhi ibrik(ili dzezvu)Uzavrelom vodom,prelijevao se sadrzaj i dobijao ukusni napitak.
U prostoru mutvaka bila je i klupa,sanduk za brasno s nacvama(drveno korito za mijesanje hljeba),okrugla sinija i demirlija,te rafe(police) na koje se redjalo posudje od drveta i bakra.Gotovo sve bakreno posudje je bilo premazano kositrom(kalajisano).Pored mutvaka u prizemlju stambenog kompleksa nalazila se magaza(kucna ostava).U magazu se slagala pripremljena tursija u kavonozu(staklena posuda),kavadzak(ukuhani paradajz,kaurma i pekmez u cupovima,kiseli kupus u kacama.
Gorni dio kuce zvao se cardak.Dio cardaka koji visi iznad prizemlja zvao se cosak.Mali cardak zove se cardacic i odgovara maloj sobici(halvaticu).Divanhana je oblozena daskama i musepcima.U sklopu divanhane,uzdignuta sa par basamaka i tahtaposem je kamerija,koja zauzima centralno mjesto u kuci koje obezbjedjuje vidik.
Derdjef i vez,ogledalo i lijepo izrezbareni sanduk za ruho bili su smjesteni u djevojackim halvatima.Djevojacke sobe su bile zaklonjene musepcima od vanjskih pogleda.Secija(minder) drvene konstrukcije,oblozena je dugackim uskim siltetima,te vjesto otkanim makatom(lahka vunena tkanina za prekrivanje.Serdjade su mogle biti:bijele,banjalucke,cilim i halili,cesto prekrivene platnima zvanim jajgija koje se skidalo i pralo.U halvatima uz mindere bili su peskuni,rezbareni stolici,sestougaonog oblika.Kada bi clanovi porodice jeli okupljali su se za niskom sinijom ili demirlijom(velika,okrugla,plitka tepsija od drveta ili bakra) koja je postavljena na santrac(rasklapajuci ili cvrsti stolac)
Funkcija prostora i njegova namjena mijenjali su se zavisno o potrebama stanara.Citavu jednu stranu zauzimao je musandar,cija je vanjstina bila izrezbarena i u njemu je bilo odlagaliste posteljine(dusekluk),ormari ugradjeni u zid(dolaf),banjica ili hamamdzik.Zenska garderoba se cuvala u seharama.Cekmedza(drvena kasa) je sluzila za odlaganje vrijednijih predmeta.pored hamamdzika bilo je mjesto za uzimanje abdesta(abdestluk).
Izvor: Merima Camo: Kultura stanovanja
Pripremio:Kemal Mahic
